SMANJIVANJE RIBLJEG FONDA – Rješenje u obliku zaštićenih područja Jadrana

Photo: Pixabay

Dramatično smanjivanje ribljeg fonda uslijed pretjeranog izlovljavanja jedan je od najvećih gorućih problema u morima diljem svijeta, pa tako i u Mediteranu, no problem svakako nije od jučer. Iako već godinama postoji cijeli niz inicijativa, planova i strategija koje bi trebale naći balans između gospodarskih interesa i očuvanja ribljih vrsta, i friškiji znanstveni podaci pokazuju da je ribe i dalje sve manje a izlova i dalje sve više, piše Novi list.

Svjedoče tome i rezultati istraživanja talijanskih znanstvenika iz Ancone objavljenog početkom ove godine koje je na području Mediterana mjerilo učestalost koćarenja pomoću analize tzv. AIS komunikacijskih signala s brodova koji daju informacije o poziciji, brzini, kursu, pa i veličini broda, a koji su obavezni na području EU za sve brodove duže od 15 metara. Znanstvenici su mjerenja analizirali između 2012. i 2014. godine na području cijelog Mediterana zabilježivši u tom periodu prosječno povećanje u učestalosti koćarenja od čak 22 posto. Jadran se pri tome pokazao kao jedna od nekolicina lokacija gdje je zabilježen najveći porast koćarskog »prometa«.

Photo: Morski.hr

Sustav kontrole

Iako su ta mjerenja sad već stara tri godine, i ovi rezultati svjedoče o nastavku trenda koji je zabilježen više puta posljednjih godina, između ostalog i u sad već razglašenoj prošlogodišnjoj studiji Chiare Piroddi s Instituta za znanost mora u Barceloni i suradnika koje je pokazalo da je u posljednjih pola stoljeća kombinacija promjena u produkciji biomase (kao izvora hrane za morske životinje) i komercijalnog izlova ribe rezultirala s ogromnim promjenama u mediteranskom eko-sustavu. U Mediteranu se – potvrdili su njihovi podaci – brojnost riba iz najpopularnijih vrsta za izlov smanjila za više od 30 posto, pri čemu su predatorske vrste reducirane za čak 40 posto.

– Prema našim nalazima, Jadran je jedan od najugroženijih dijelova Mediterana. Specifično baš za Jadran, čini se da je uništavanje eko-sustava većinom prouzročeno pretjeranim izlovom ribe. Jedina iznimka su inćuni i srdele gdje su smanjivanju ribljeg fonda osim izlova pridonijele i promjene u okolišu koje su smanjile količinu riblje hrane. Najugroženije u Jadranu su prema našim podacima vrste poput oslića, grdobine, trlje i morskih pasa. Podaci pokazuju i da se količina ulova u Jadranu povećavala negdje do devedesetih godina i od tada stalno opada, unatoč vidljivom povećanju izlova, a to se događa zbog ugroženosti eko-sustava, komentirala je za naš list Piroddi.

Lovostaji i duže zabrane poput one koja je trenutno na snazi kraj otoka Jabuke glavni su način borbe za jadranski eko-sustav, no kako upozorava biolog Petar Kružić s PMF-a u Zagrebu, osim što, po njegovom mišljenju, u Hrvatskoj ne funkcionira najbolje sustav kontrole propisa i lovostaja, stvari kompliciraju i klimatske promjene.

– Ideja je da se ribljim zajednicama da šansa da se obnove, no promjene u klimi utječu i na promjene u vremenu razmnožavanja ribe, pa bez stalnih podataka o tome, neki lovostaji mogu biti vremenski promašeni, upozorava Kružić.

Photo: Morski.hr

Strategije za spas

Nedo Vrgoč, ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu tvrdi da hrvatski stručnjaci intenzivno rade na prikupljanju i analiziranju podataka i osmišljavanju strategija za spašavanja jadranskog eko-sustava, a s talijanskim kolegama koji su objavili nedavno istraživanje o učestalosti koćarenja imaju i jednu od dugogodišnjih međunarodnih suradnji.

– Njihov rad na novi i interesantan način opisuje ono što je već poznato u Jadranu i Mediteranu – a to je da je razina eksploatacije iz godine u godinu sve veća i to poglavito u glavnim ribolovnim područjima. Sve ovo za posljedicu ima prelov ključnih vrsta i negativne promjene u populacijama i ekosustavima. Negativne promjene se očituju u padu biomase gospodarski najvažnijih vrsta praćenom padom ulova, promjenama u strukturi populacija – lov sve manjih primjeraka, smanjenje veličine jedinki kod kojih nastupa spolna zrelost, dominacija nezrelih primjeraka, a vidljive su i promjene poput smanjenja udjela osjetljivih vrsta u zajednicama, promjene u hranidbenom lancu i slično, tumači Vrgoč tvrdeći da splitski Institut već godinama prati situaciju provođenjem i sudjelovanjem u različitim nacionalnim i međunarodnim projektima.

Najveći dio podataka o stanju resursa, pojašnjava on, prikuplja se kroz Nacionalni plan za prikupljanje podataka u ribarstvu usklađen na razini EU. Osim rezultata znanstvenih istraživanja kroz nekoliko međunarodnih projekata u koje su uključeni i hrvatski znanstvenici, prikupljaju se i podaci o svim tipovima ribolova direktno na ribarskim plovilima i na iskrcajnim mjestima.

– Navedena istraživanja pokazuju da je većina resursa u Jadranskom moru prelovljena. Prema zadnjim procjenama u Jadranskom moru u prelovu su sve ključne komercijalne vrste – srdela, inćun, oslić, škamp, list. Relativno povoljno je stanje jedino kod trlje blatarice i kozice, tvrdi Vrgoč.

Photo: Morski.hr

Održiv ulov

Trenutne mjere regulacije ribolova uključuju smanjenje kapaciteta flote kroz uništavanje dijela brodova, privremene prostorno vremenske lovostaje, interventne mjere zaštite pojedinih područja prilikom pojave veće količine nezrelih primjeraka i posebne regulacije ribolova u rastilištima i mrijestilištima.

– Iako te mjere pokazuju određene pozitivne pomake, još smo daleko od uspostave održivog ribolova u Jadranu. Da bi se to postiglo trebat će bliska suradnja svih dionika u ribarstvu – kako na nacionalnoj, tako i međunarodnoj razini. I normalno, trebat će vremena. Jer sadašnje stanje je nastalo kao posljedica pedesetak godina pretjerane eksploatacije te nije za očekivati da će se ono značajnije popraviti kroz kratko vrijeme i bez drastičnih mjera redukcije ribolovnog napora i ulova, reći će Vrgoč. Plan EU da se do 2020. godine za sve ključne vrste i sva područja procijeni i dostigne maksimalno održiv ulov – ona količina ribe koja se može izloviti bez opasnosti da se poremeti obnavljanje – po njemu nije pretjerano realan.

Ipak, kao jedno od važnijih postignuća Vrgoč ističe uspostavu zaštićenog ribolovnog područja u Jabučkoj kotlini kojom se pokušava obnoviti populacija škampa i oslića u Jadranskom moru.

– Prije tri godine »zatvorili« smo Jabučku kotlinu na godinu dana. Međutim talijanska strana nije pristala na duži period, pa je područje opet otvoreno, a pozitivni efekti su nestali u roku od pet tjedana. Sada je ribolov tamo zabranjen na tri godine i nema nakon toga automatskog otvaranja već se najprije gleda stanje. To područje je ključno mrijestilište za škampa i oslića i pozitivni efekti u obnovi ribljeg fonda se već vide. Odrasla riba u većem broju migrira iz tog područja na područje eksploatacije. To je i prvi slučaj da su se dvije zemlje uspjele dogovoriti oko dugotrajnije zaštite jednog područja i sad je plan da to pokušamo primijeniti na određenom području kraj Istre, u ZERP-u, koje je ključno za razmnožavanje lista, najavio je Vrgoč.

Photo: Facebook/Udruga Mare Croaticum

Revolucionarni zahvati

Ideja je, pojašnjava on, da zaštićeno područje bude ravnomjerno raspoređeno između teritorija Italije i Hrvatske i da ne bude tek simbolične veličine.

– Takva međunarodna zaštićena područja su prilično revolucionarni zahvati u Mediteranu. Trenutno s kolegama iz Italije i Malte sudjelujemo u međunarodnom projektu MANTIS, u sklopu kojeg radimo prognostičke modele i simulacije na koji bi način veličine i lokacije zaštićenih područja utjecale na organizme, kako bi pronašli najbolji kompromis sa socijalno-ekonomskim aspektima, pojašnjava naš sugovornik. Razmišlja se i o tome da se u južnom Jadranu zabrani koćarenje na dubini većoj i do 500 metara kako bi se zaštitilo morsko dno. Iako se o svim mjerama ograničenja nerijetko vode burne rasprave u javnosti, Vrgoč tvrdi da znanstvenici dobrim dijelom imaju podršku ribara koji i sami uviđaju da sadašnji način eksploatacije nije dugoročno održiv. U skladu s time, analize objavljene ovog tjedna u časopisu Science sugeriraju da je je više od polovice ribolovnih područja na svijetu »prelovljeno«, no da bi obnavljanje ribljeg fonda na tim područjima moglo povećati zaradu od ribolova i do 80 posto.

Novi list

Vaš komentar