OBALA SPALJENA, ALI SKROMNOSTI NEMA: U Hrvatskim šumama rekordne uskrsnice!

Ilustracija / Foto: Facebook/Vatrogasci oni su naši heroji

ZAGREB/SPLIT – Hrvatske šume su svojim djelatnicima isplatile rekordne naknade za Uskrs u iznosu od 1250 kuna. Tako će za oko 7000 zaposlenih za uskrsnice isplatiti čak devet milijuna kuna. Opravdano? Podsjetimo se ljeta 2017. godine koje su s pravom mnogi nazvali “vrijeme spaljene zemlje”. Pogotovo oni kojima su gorjele kuće, imanja, zemljišta i u dim su otišle godine truda i ulaganja.

Gospodari hrvatskih šuma poricali su vlastitu odgovornost. Ograđivali su se se optužbama da je kriv “čovjek i njegovo ponašanje”. Iako i u tome ima istine, naziv organizacije dao bi naložiti kako bi se trebali itekako pobrinuti upravo za hrvatske šume, a posebno one koje najlakše gore – šume bora u Dalmaciji.

Photo: Morski.hr

U dim otišlo preko 1000 km² 

O rasipništvu prilikom nabavki voznih parkova ili pak prodaji ispod cijene pisali su mediji posljednjih godina, istraživao je i USKOK, pa to i nije vijest. Nije vijest ni da su spaljenu zemlju oko Splita čistili Slovenci, unatoč činjenici da u Hrvatskim šumama rade na tisuće ljudi. Nije vijest ni to da su naši naslovni šumari za razliku od vijesti o požarima šuma pod njihovom ingerencijom, u medijima izuzetno promptno reagirali optužbama prema građanima. Tako su na građanske i medijske apele da rade za što ih se plaća – ljetos u Slobodnoj Dalmaciji odgovorili između ostalog i rečenicom: “Jedini koji može nešto promijeniti je sam čovjek i njegovo ponašanje, odnosno odgovornost prema prirodi”. Nisu pritom spominjali da je bilo i onih koji su željeli čistiti neuređene šumske prostore, ali su nailazili na problem ako je šuma bila “državno” vlasništvo. Građani su upozoravali i da Hrvatske šume prilikom čišćenja sijeku makiju i potom je ostavljaju tako posječenu na terenu što dodatno pospješuje razvoj požara. Najviše su na problem upozoravali vatrogasci koji su prvi na liniji obrane od požara i vide kakvo je doista stanje na terenu. Hrvatske šume pak uzvraćaju lopticu odgovorom kako “požari počinju s privatnih površina”.

Paradoksalno je pritom kako su u lipnju pred najgoru požarnu sezonu u Hrvatskoj, najavili dosad najveća ulaganja u protupožarnu zaštitu u iznosu od 69,5 milijuna kuna. Najveći dio sredstava trebao je ići na osmatračku službu, preko 16 milijuna kuna, te na izradu i održavanje protupožarnih prometnica. U svrhu promatranja požara u rekordnoj sezoni izgorenih šuma, Hrvatske šume d.o.o. su zaposlile 320 ljudi čije plaće nisu poznate.

Podsjetimo, isto ljeto 2017. godine sa zemljom je spaljeno preko 1007 km² površine. Samo u okolici Splita i samo na oštećene i uništene šume šteta iznosi preko 119 milijuna kuna, podsjetila je za portal Dalmacija danas Saborska zastupnica i splitska gradska vijećnica Ivana Ninčević-Lesandrić.

Sve ovo znaju građani, vatrogasci, zna i Vlada koja je ustanovila kako je broj požara u porastu, te da je potrebno, kako su rekli, “identificirati preventivne mjere kako bismo smanjili rizike”.

Photo: Facebook/Vatrogasci oni su naši heroji

MOŽEMO – Nismo na državnoj sisi

Portalu Index.hr rekordne isplate za Uskrs jednostavno su obrazložili: “Nismo na državnom proračunu nego se financiramo iz vlastitog proračuna, tako da nismo na teret građanima, a uz to mi nismo gubitaši”.

Hrvatske šume imaju godišnji prihod od 2,1 milijardu kuna i zapošljavaju oko 7300 ljudi, a prosječna plaća iznosi iznad 6000 kuna. Na službenim stranicama hvale se kako 90 posto prihoda ostvaruju prodajom drva. No unatoč tome ubiru parafiskalni namet, “naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma”, od čega godišnje dobiju oko 160 milijuna kuna. 2016. su ostvarili dobit od oko 200 milijuna kuna. Oko 900 milijuna kuna troše za plaće.

Podsjetimo, privatne tvrtke moraju i dalje plaćati šumama parafiskalni namet od 0,0265 posto od ukupnog prihoda tvrtke. Hoće li tako biti i dalje, ovisi o odluci Sabora, jer je
Vlada početkom ožujka u saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o šumama, kojim bi se više od 90 posto pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost oslobodilo plaćanja naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma.

Naknadu u visini 0,0265 posto od ukupnog prihoda pravnih i fizičkih osoba koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, plaćale bi samo pravne i fizičke osobe s prihodom većim od tri milijuna kuna godišnje, piše Index.

Najgora požarna sezona ikad

Hrvatsko je priobalje prema službenim podacima Vatrogasnog operativnog središta Državne službe za zaštitu i spašavanje, 2017. godine pogodilo 55% više požara u odnosu na cjelogodišnji prosjek prethodnih 11 godina. U tom periodu izgorjelo je 277,54% više u odnosu na cjelogodišnji višegodišnji prosjek. To je, može se pročitati u istom izvješću, znatno povećanje u odnosu na sve prethodne požarne sezone.

Od 6230 požara od 1. siječnja do 30 rujna, 2802 požara je pgodilo obalu, što je povećanje od katastrofalnih 51,47% u odnosu na prosjek. Osim vatrogasaca i povremeno pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske koji su požare gasili sa zemlje, gašenjima su se priključivale i zračne snage iz sastava Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Zadar, koji su u više od 17.000 sati letenja na požarišta izbacili preko 80.000 tona vode. Gledajući po županijama, najteže su stradale Šibensko-kninska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

Ponovimo: U Hrvatskih šumama ipak smatraju da zaslužuju rekordne naknade za Uskrs u iznosu od 1250 kuna. Tako će za oko 7000 zaposlenih za uskrsnice spaliti čak devet milijuna kuna.

D.G.

Vaš komentar