Nakon Plitvica, još jedna UNESCO-va pljuska Hrvatskoj: “Kruzeri vam uništavaju Dubrovnik!”
Prije 3 godine
Foto: Pixabay
DUBROVNIK – Njemački poslovni tjednik Wirtschaftswoche (WiWo) objavio je članak pod naslovom “Tko plaća za rast kruzerskog turizma” u kojemu se i Dubrovnik navodi kao jedno od mjesta koje trpe velike negativne posljedice zbog činjenice da su omiljene destinacije prevelikog broja turista, napose onih koji dolaze u hrvatski grad s velikih kruzera.
WiWo ističe da u turističkoj branši vlada “epoha kruzera” koji nikad nije bilo toliko kao sada, ali da to ima i brojne negativne posljedice. Citiraju tako Mechtild Rössler, direktoricu UNESCO-a zaduženu za kulturnu baštinu, koja kaže da kruzeri “zagađuju okolinu i stvaraju gužve na turističkim lokacijama” te da turistička branša treba investirati više u zaštitu kulture baštine koju koristi da bi na njoj zarađivala.
Photo: Pixabay
Vlasnici kruzera trebaju više investirati u očuvanje kulturne baštine
“Kruzeri nanose štetu mjestima na kojima zarađuju”, upozorava Rössler i dodaje kako je najviše ugrožena Venecija. “Valovi koje stvaraju veliki brodovi dovode do erozije građevina”, objašnjava UNESCO-va direktorica i podsjeća da UNESCO već razmišlja o tome da Veneciju proglasi ugroženom lokacijom svjetske kulturne baštine
Rössler spominje i Dubrovnik kao još jedno mjesto u kojemu kruzeri nanose štetu kulturnoj baštini. Kaže da “povijesna jezgra Dubrovnika ne može primiti toliko turista” koji dolaze kruzerima i da oni proizvode “navalu turista”. Slična je situacija i u estonskom gradu Talinu.
UNESCO-va direktorica stoga apelira na vlasnike kruzera da više investiraju u očuvanje kulturne baštine i bolje surađuju s lokalnim vlastima, ali i da razviju brodove koji će manje zagađivati okoliš, prenosi Index.hr.
Na popisu svjetske baštine UNESCO-ve liste zaštite, upisano je 10 dobara Republike Hrvatske. Podsjetimo, ova institucija već je izrazila veliku zabrinutost zbog katastrofalnog stanja na području Plitvičkih jezera koja su preopterećena turistima i preizgrađena apartmanima. Nastavimo li se ovako odnositi prema prirodi i kulturnoj baštini u pohlepi za novcem, mogli bismo ostati i bez dobara vrijednih zaštite.
Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo.
Informacije o kolačićima koje koristimo ili opcije za isključivanje kolačića možete pronaći u postavkama
Pregled privatnosti
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.