Nakon Plitvica, još jedna UNESCO-va pljuska Hrvatskoj: “Kruzeri vam uništavaju Dubrovnik!”
Foto: Pixabay / Ilustracija
DUBROVNIK – Njemački poslovni tjednik Wirtschaftswoche (WiWo) objavio je članak pod naslovom “Tko plaća za rast kruzerskog turizma” u kojemu se i Dubrovnik navodi kao jedno od mjesta koje trpe velike negativne posljedice zbog činjenice da su omiljene destinacije prevelikog broja turista, napose onih koji dolaze u hrvatski grad s velikih kruzera.
WiWo ističe da u turističkoj branši vlada “epoha kruzera” koji nikad nije bilo toliko kao sada, ali da to ima i brojne negativne posljedice. Citiraju tako Mechtild Rössler, direktoricu UNESCO-a zaduženu za kulturnu baštinu, koja kaže da kruzeri “zagađuju okolinu i stvaraju gužve na turističkim lokacijama” te da turistička branša treba investirati više u zaštitu kulture baštine koju koristi da bi na njoj zarađivala.
Vlasnici kruzera trebaju više investirati u očuvanje kulturne baštine
“Kruzeri nanose štetu mjestima na kojima zarađuju”, upozorava Rössler i dodaje kako je najviše ugrožena Venecija. “Valovi koje stvaraju veliki brodovi dovode do erozije građevina”, objašnjava UNESCO-va direktorica i podsjeća da UNESCO već razmišlja o tome da Veneciju proglasi ugroženom lokacijom svjetske kulturne baštine
Rössler spominje i Dubrovnik kao još jedno mjesto u kojemu kruzeri nanose štetu kulturnoj baštini. Kaže da “povijesna jezgra Dubrovnika ne može primiti toliko turista” koji dolaze kruzerima i da oni proizvode “navalu turista”. Slična je situacija i u estonskom gradu Talinu.
UNESCO-va direktorica stoga apelira na vlasnike kruzera da više investiraju u očuvanje kulturne baštine i bolje surađuju s lokalnim vlastima, ali i da razviju brodove koji će manje zagađivati okoliš, prenosi Index.hr.
Na popisu svjetske baštine UNESCO-ve liste zaštite, upisano je 10 dobara Republike Hrvatske. Podsjetimo, ova institucija već je izrazila veliku zabrinutost zbog katastrofalnog stanja na području Plitvičkih jezera koja su preopterećena turistima i preizgrađena apartmanima. Nastavimo li se ovako odnositi prema prirodi i kulturnoj baštini u pohlepi za novcem, mogli bismo ostati i bez dobara vrijednih zaštite.
D.G.
