Photo: Pixabay

OMIŠ – Evo čitam malo ovu histeriju zadnjih dosta vremena o nedostatku radnika, lopovima ugostiteljima i kako se restorani zatvaraju radi tih problema. Čitam komentare sveznajućih Hrvata – radnika, emigranata, prevarenih, žrtava, lopova ugostitelja i sličnih. Sam sam jedan lopov ugostitelj, držim u ruci račun iz jednog restorana jako sličnog mom u kojem sam bio u Austriji i pitam se u čemu je kvaka? Kažu ljudi na internetu da konobari/kuhari tamo imaju plaće 2500 eura pa se pitam: Je li moguće da sam ja toliki egoistični lopov da odlučim napraviti usporedbu poslovanja mene ugostitelja – mog restorana iz sela Mimice na plaži na dalmatinskoj obali i restorana u austrijskom selu na snijegu od kolege, nazovimo ga – Carl. Da stvarno vidim u biti koliko sam ja smeće, piše čitatelj Marko Strmečki za portal Index.

Radi lakšeg izračuna, pretpostavimo sljedeće:
-Da su Mimice i to selo u Austriji otprilike jednako popularna destinacija.
-Da Marko i Carl restoran imaju u vlastitom prostoru.
-Da su oba restorana jednake kategorije s jednakim brojem stolova. Recimo, 25 stolova cca 120 sjedećih mjesta i da imaju prosječno 2 izmjene u danu.
-Da su oba restorana nova i da su i Marko i Carl mladi ljudi, uložili cca 700.000 eura u restoran koji su financirali kreditom na 10 godina.

E sad idemo.

Niže je u tablici jedan račun koji sam ja platio karticom za dvoje odraslih i jedno dijete kod našeg Carla i cijene tih istih artikala po aktualnom cjeniku u mom restoranu u Mimicama – koji slovi kao skuplji restoran (u prilogu račun iz Austrije – da ne bude da lažem). Dodao sam pizzu i pivo jer je to važan dio ponude, a to nismo jeli u Austriji.

Usporedba cijena Austrija – Hrvatska
ArtiklCijena u Austriji eur / hrk Cijena u Hrvatskoj  
Cola 4,5 eur / 33 hrk20 hrk
Voćni čaj 2,5 eur / 19 hrk14 hrk
Mineralna 0,5 l 2,5 eur / 19 hrk18 hrk
 Kava s mlijekom3 eur / 22 hrk12 hrk 
Bečki i pomfrit 11 eur / 82 hrk60 hrk
Tjestenina Aglio9 eur / 67 hrk60 hrk
Jelo iz vrha ponude  20 eur / 150 hrk125 hrk 
Lasagne s povrćem 12 eur / 90 hrk 65 hrk
Kruh 2x  2 eur / 15 hrk12 hrk 
Pizza miješana  11 eur / 82 hrk 59 hrk 
Pivo 0,5 l  4,7 eur / 35 hrk17 hrk 
UKUPNO  81,7 eur / 614 hrk462 hrk

Znači, uzet ćemo pretpostavku da oba restorana naprave dvije izmjene stolova dnevno s prosječno ovakvim računima i pomnožit ćemo ih s brojem dana i dobiti ukupni mjesečni promet naših ugostitelja (sve dalje u kunama radi lakšeg izračuna):

Ukupan bruto mjesečni promet
Carl u AustrijiMarko u Hrvatskoj 
921.000,00 hrk693.000,00 hrk

Sad stupa na snagu država s PDV-om. Austrija je kao i Hrvatska turistička zemlja. PDV za ugostiteljstvo u Austriji (kao i u Italiji) je 10 % za našeg Carla, dok Marko Lijepoj Našoj plaća 25 % i 3 % poreza na potrošnju na piće.

PDV i porez na promet
Ukupan bruto prometCarl 921.000.00 hrkMarko 693.000,00 hrk
PDV i PNPPDV 83.728,00 hrk, PNP: NemaPDV 138.600,00 hrk PNP 3.107,00 hrk
Promet nakon poreza837.272,00 hrk551.293,00 hrk

Sad na red dolaze materijalni troškovi: cijena namirnica je više-manje ista u obje države. Udio namirnica u cijeni sam izračunao po svojim troškovima pa stavljam da su obojici troškovi nabave isti. Cijena energenata također, s tim da naš Marko samo može sanjati plin iz plinovoda pa plaća spremnik i plin u njemu po suho zlato, 20 kn vpc m3 – ali stavimo da su isti. Troškovi amortizacije (nešto se razbije, servisi opreme, osiguranja, knjigovodstvo i sl.) u Austriji su skuplji pa je i našem Carlu amortizacija veća. Pa to izgleda ovako:

Promet nakon materijalnih troškova
 Promet nakon poreza (PDV i PNP) Carl 837.272,00 hrk Marko 551.293,00
 Namirnice 137.823,00 hrk 137.823,00 hrk
 Amortizacija 41.863,00 hrk 27.564,00 hrk
 Energenti 15.000,00 hrk 15.000,00 hrk
 Promet nakon materijanih troškova 642.586,00 hrk 370.906,00 hrk

E sad dolazimo do glavne stvari i razloga pisanja ovog mog teksta… Trošak zaposlenih. Za ovakvu operaciju potrebno je 10 radnika. Ljudi tvrde da konobari i kuhari vani imaju plaću od 2500 eura. Odgovorno tvrdim da to nije istina, ali neka bude. Ajmo vidjeti kako izgleda kad naš gospodin Carl plaća 10 ljudi po 2500 eura, a kako lopov Marko svoje nekih jadnih 8000 kn neto. Razlika je što Carl isplaćuje bruto, a Marko je obavezan neto (izračuni s olakšicama za djecu).

Od Marka se podrazumijeva da svojim radnicima osigura smještaj i hranu što je u Austriji nepoznat pojam. Također je nekako postalo pravilo da Marko plaća i sanitarne preglede i higijenske minimume za svoje djelatnike – opet praksa samo u Hrvatskoj.

Plaća bruto neto
Carl – plaća po zaposlenom Marko – plaća po zaposlenom
Bruto 2500 eurBruto 14150 hrk
Neto 1984,88 eurNeto 8000 hrk

Napomena: Autor je za izračun austrijske neto plaće koristio http://akbruttonetto.akwien.at/ 

S druge strane, Markov trošak po zaposlenom, za isplatiti lopovskih i izrabljivačkih 8000 kn plaće, je 14.150 kn

Ajmo na našu tablicu:

Promet nakon troškova zaposlenih
Promet nakon materijalnih troškovaCarl 642.586,00 hrkMarko 370.906,00 hrk
Bruto plaća po zaposlenom18.750,00 hrk14.150,00 hrk
Smještaj radnika01.500,00 hrk
Prehrana radnika0500,00 hrk
Ukupan trošak po radniku18.750,00 hrk16.150,00 hrk
Neto plaća radnika14.866,60 hrk8.000,00 hrk
Ukupni troškovi zaposlenih187.500,00 hrk161.500,00 hrk
Promet nakon troškova zaposlenih455.086,00 hrk209.406,00 hrk

Vratimo se na početak priče gdje su naša dva mlada ugostitelja financirala svoj posao sa 700 000 eura na 10 godina. Carl je svoj kredit dobio uz subvenciju države kao mladi poduzetnik s kamatom od 1.5 %.

Marko je s druge strane dobio k… u čelo od svoje države pa je kroz razno razne opcije svoj iznos financirao prosječno s nekih 5 % kamate (neki će reći: ‘Šta se buniš… Ljudi su u Hrvatskoj dizali turističke kredite krajem 90-ih po 10 %’) . Pa naši ugostitelji imaju mjesečni trošak kredita:

Trošak kredita
Promet nakon troškova zaposlenihCarl 455.086,00 hrkMarko 209.406,00 hrk
Mjesečna rata kredita na 10 godina 700 tis. eura47.155,00 hrk55.687,00 hrk
Promet nakon kredita407.931,00 hrk153.719,00 hrk

Sad još ostaje porez na dobit. Austrija ima stopu poreza na dobit od 25 %, Hrvatska 18 % +5 % ako ćeš tu dobit isplatiti sebi, a ne ostaviti kao zadržanu dobit. Austrija ima mali milijun olakšica na porez na dobit kod razvoja poduzetništva, mi nijednu. I onu nesretnu reinvestiranu dobit kojoj su troškovi bili toliki da se isplatila skoro nikad… i to su nam uzeli. Uzmimo da ni Carl ni Marko nemaju olakšicu, ukupna njihova zarada je:

Koliko su na kraju zaradili
Ostatak nakon kreditaCarl 407.931,00 hrkMarko 153.719,00 hrk
Porez na dobit81.587,00 hrk35.355,00 hrk
Dobit nakon poreza326.344,00 hrk124.974,00 hrk
Zarada u postotku prometa35,43 %18,03 %

 

Carlu je njegova država omogućila da radi cijelu godinu jer, kad se snijeg otopi, dođu šetači i planinari.

Marko radi 5 mjeseci, a kredit plaća cijelu godinu. Zašto? Pitajte stručnjake u turističkoj zajednici, HGK-u i Ministarstvu turizma. Ova dva ugostitelja:

-Imaju iste poslove i jednako rade.
-Uslužili su jednak broj ljudi i pripremili jednak broj jela.
-Uložili jednako u svoje poslove.
-Zapošljavaju jednak broj ljudi.
-Imaju jednake troškove.

Razlika je samo u državi u kojoj žive.
Zato jedan ima veće marže i manje poreze pa zarađuje duplo više.
Zato radnik kod jednog zarađuje duplo više, a obojica ih plaćaju jednako.

Koliko je gadljiva fiskalna politika, pogledajte u tablici niže:

Koliko su platili državi
Prihod državeAustrijaHrvatska
Prihod od ugostitelja (porezi)165.315,00 hrk177.062,00 hrk
Prihod od doprinosa (radnici38.834,00 hrk61.500,00 hrk
Ukupno204.149,00 hrk238.562,00 hrk
Postotak od prometa22,16 %34,42 %

 

Svatko tko ima iti malo pameti i ovo pročita trebao bi se zapitati u kakvoj državi živimo i do kada ovo može ovako. U srednjem vijeku su se bune dizale radi desetine. Ja od svog prihoda imam 18 %. I tu nisam računao parafiskalne namete. Članarine, komore, razne inspekcije koje skupljaju harače i mita (tipa, ‘Sigurno ćemo ti naći nešto.’). More suludih propisa… Kad se svemu ovome pridoda najam, koncesije (čitam danas da će koncesija za Žnjan biti 420 000 kn, za 4 miseca efektnog rada – 3500 kn dnevno)… bilanca lako ode u crveno… Zato prijave na minimalac, utaje poreza i sl….

Naći će ih se sad puno koji će reći: ‘Da, ali netko nema ništa…”
Da vam budem iskren, nije me briga! Ja im za to nisam kriv. Mene se mrzi jer sam ugostitelj. To nam je nasljeđe iz socijalizma. Moja obitelj u turizmu radi 40 godina. Ja svoje roditelje pamtim kao radnike koji trče oko gostiju. Drugu su djecu roditelji vodili po urancima, proslavama za dan Mladosti i sl., moji su za to vrijeme posluživali goste. Jedina sjećanja na oca imam kako za roštiljem peče ribu za goste. Kad se nešto postiglo, već tada nas se mrzilo. Pola zarade od zadnje sezone moj je otac potrošio na kalašnjikov i bombe kod švercera i iz rata se nikad nije vratio. Moji su vraćali kredite, vraćam ih i ja. Nadam se samo da moja djeca neće trebati. I zato me nije briga tko nema.

Photo: Pixabay

Neosporna je činjenica da ovaj narod loše živi. Ali, dragi moji, vaš bijes je na krivoj adresi. Nisam vam ja kriv šta vam država uzima pare. Sami ste krivi. RAZLIKU BRUTO2 i NETO PLAĆE SU OTELI VAMA, A NE MENI, SHVATITE TO!!!! TO SU VAŠE, A NE MOJE PARE!!!! Ovaj narod je zavidan i najdraža mu je ona: ‘Neka krepa moja krava, ali neka su susjedu dvije.’ Tako ćemo daleko svi skupa. Pobjegli ste vanka raditi jer vam je, eto, bolje. Je l’ i vani brojite gazdama koliko zarađuju i koja auta voze? Vani je bolje jer se netko za to izborio – šta se ne izborite vi tu. Evo ja sam dokaz da u Hrvatskoj poslodavac plaća radnika isto kao i u Austriji, a di su vam pare – pitajte državu.

Radnika nema iz nekoliko razloga. Najmanji je problem iseljavanje.
Hrvatski turizam nezaustavljivo raste i demografski ga radna snaga ne može pratiti. 2007. je na jednom kongresu dečko držao predavanje i rekao da će, ako se nastavi ekspanzija rasta, do 2015. u Hrvatskoj faliti 15 000 radnika sezonaca. Ismijalo ga k’o budalu.

Ako žele spasiti išta, pod hitno se mora:
-Skinuti 100 000 parazita koji ne žele raditi i vode se na Zavodu za zapošljavanje zbog socijalnih beneficija. Također, 20 000 radno sposobnih ljudi u kupljenim je ratnim mirovinama. Pola ih radi na crno.
-Pod hitno treba ukinuti obvezu isplaćivanja neto plaće.  Evo ti bruto na račun pa plaćaj sam doprinose.
-Treba ukinuti sve restrikcije za uvoz radne snage.
-Treba smanjiti davanja za mirovinsko i zdravstveno i dignuti neoporezivi dio plaće na min. 7000 kn.
-Vratiti PDV na 13 %, 12 % PDV-a neka usmjere u neto plaće zaposlenih – ne moraju mene rasteretiti.

I svi problemi s iseljavanjem i radnom snagom riješeni….
A to će se dogoditi… Nikad…

Lip pozdrav,
Lopov, izrabljivač, ugostitelj
Marko Strmečki

Index

Vaš komentar