U moru nikad više plastike koja se nažalost ne razgrađuje. Naprotiv, usitnjava se u čestice mikroplastike i kao takva ulazi u morske organizme koje smo sve do nedavno držali najzdravijim izvorom prehrane. U kojoj mjeri je more zagađeno i što kažu brojke, govore istraživanja sažeta u 14 zastrašujućih činjenica koje donosi organizacija Terra Hub u sklopu Adriatic plastic challengea.
1. U posljednjih 10 godina proizveli smo više plastike nego kroz čitavo zadnje stoljeće, i još uvijek je proizvodimo.
2. 8 milijuna tona plastičnog otpada dospije s kopna svake godine u naše rijeke, mora i oceane.
3. Manje od 5% proizvedene plastike se reciklira. Gotovo svaki komad plastike ikad proizveden u svijetu još uvijek postoji.
4. Trenutno najveće područje plutajućeg plastičnog otpada u našim oceanima je veličine Francuske. Zove se plastična juha i nije jedino, ima ih više!
5. Različiti oblici plastičnog otada čine otprilike 90% smeća koje se nalazi u moru.
6. Plastične vrećice koriste se u prosjeku samo 12 minuta. Očekivani životni vijek plastične vrećice u okolišu može biti i do gotovo 1000 godina!
7. Period raspadanja – Pjenaste plastične čaše: 50 godina; jednokratne pelene: 450 godina; plastične boce: 450 godina; najlon za ribolov: 600 godina; filteri cigareta: 10 godina…
8. Tijekom perioda raspadanja plastika iz svoje originalne forme prelazi u makroplastiku, mikroplastiku i nanoplastiku dijelića mnogo manjih od 100 nm, manjih od primjerice stanica algi, te pretpostavljeno ostaje na neodređeno vrijeme u tom obliku.
9. Plastični otpad ima sposobnost adsorpcije ostalih zagađivača u moru i na taj način djeluju poput spužvi koje upijaju i nose na sebi zagađivače (kemikalije, tvari koje ometaju normalan rad hormona itd.). Plastika otpušta teške metale i razne štetne kemikalije u okoliš.
10. Milijun morskih ptica i stotine tisuća morskih sisavaca stradavaju svake godine zbog plastike u našim morima. Najčešće od posljedica gutanja i probave plastike, zaplitanja u plastiku ili gušenja.
11. Kemikalije koje su u sastavu plastike mogu ući u naš organizam probavom ili apsorpcijom iz vode putem kože.
12. Više od 90% ljudi pozitivno je na testu za BPA (bisfenol, kemikaliju iz plastike koja ometa redovan rad naših hormona)
13. Više od 70% vodovodne vode u Europi sadrži mikroplastiku. Mikroplastika nađena je i u pivu, medu, šećeru, soli, čak i u kišnim kapima.
14. Nedavno istraživanje provedeno u Parku Prirode Telaščica u Hrvatskoj (Blašković i sur.) otkrilo je da se mikroplastika nalazi u 88% uzoraka.
Izvori podataka:
Sredozemlje zatrpano plastikom Istraživanje onečišćenja plastikom, utjecaj na okoliš i rješenja
