Sporazum o miru između Raba i gusarskog Šibenika – Dan kad su...

Sporazum o miru između Raba i gusarskog Šibenika – Dan kad su opraštani svi prijestupi

1268
Podijeli objavu
Photo: Muzej Grada Šibenika

RAB/ŠIBENIK – Sporazum o miru između Raba i Šibenika sklopljen je 12. listopada 1216. godine. U ime svojih zajednica dogovorili su ga rapski knez Marco Mastropetro i šibenski knez Domald. Sporazumom je zajamčeno opraštanje svih dotadašnjih prijestupa obiju strana te je utvrđena kazna od 100 zlatnika za onoga tko prekrši uglavljeni mir.

Šibenik je u to vrijeme već najmanje šesnaest godina pod vlašću kneza Domalda, tada možda najmoćnijeg hrvatskog velikaša, koji je osim Šibenikom vladao i Splitom. Pod njegovom vladavinom Šibenčani su na glasu kao gusari. Iako se gusarstvo Šibenčana spominje i ranije pa tako 1177. papa Aleksandar III. zahtjeva strogo kažnjavanje šibenskih gusara, pod Domaldom dolazi do nove ekspanzije gusarenja.

Možda potaknut rodbinskim vezama s plemenom Kačića koji tada vladaju Omišom. Domald povezuje Šibenik s Omišom kao najjačim gusarskim uporištem na istočnom Jadranu. Glavna meta gusara bili su mletački brodovi na trgovačkom putu prema Egejskom moru i Levantu. U pokušaju da i sami ostvare nekakvu dobit iz tolikog bogatstva koje im je prolazilo pred očima stanovništvo obalnih komuna počinju koristiti gusarstvo kao način gospodarskog djelovanja. Međutim kontrolu nad gusarskim akcijama preuzimaju politički moćnici koji vladaju tim zajednicama i koji zapravo izvlače najveću dobit iz gusarenja. Tu se svakako ističe Domald, koji kroz kontrolu obalnog područja od Zadra do Cetine ujedno ima najbolje mogućnosti za organizaciju gusarskih aktivnosti.

Photo: Muzej Grada Šibenika

Ova nam isprava omogućuje da iščitamo i Domaldov odnos prema Šibenčanima. Za razliku od rapskog kneza koji navodi da predstavlja „sebe i zajednicu Raba“ Domald predstavlja „i svoje Šibenčane“. To se može tumačiti na više načina. Od toga da je Domald imao posebno prisan odnos sa Šibenikom ili da se čak i smatrao Šibenčaninom, do toga da je Šibenik jednostavno smatrao svojim posjedom a Šibenčane „svojim ljudima“. Odnosno vazalima kojima on vlada ne kao izborni knez nego kao feudalni gospodar. Isprava spominje prijestupe koje su počinile obje strane, dakle i rabljanski gusari su napadali šibenske brodove a možda i šibenski teritorij. Te akcije vjerojatno nisu bile samo piratski napadi s ciljem otimanja dobara, već dio sukoba između Venecije i Arpadovića za dominaciju na istočnoj obali Jadrana. Taj sukob koji se odvija s većim ili manjim intenzitetom, podrazumijeva korištenje pomorskih snaga komuna pod vlašću spomenutih sila.

Tako je sastavni dio života istočnojadranskih gradova, odnosno zajednica tijekom 12. i 13. stoljeća stalna gusarska prijetnja, pri čemu su zapravo ugrožavali jedni druge, katkada za svoj račun a često i za račun državnih formacija koje su njima vladale. Ovakvi su sporazumi ipak stvarali preduvjete za mirnije odnose među njima iako bi mir koji bi dogovorili često bio kratka vijeka.

Šibenski vremeplov, Muzej Grada Šibenika

Bruno Brakus

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: