Foto: Youtube/Screenshot

S rođenim Primorcem dipl. ing. pomorskog prometa, kapetanom duge plovidbe i pomoćnikom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, bez stranačke iskaznice, Sinišom Orlićem za Morski.hr razgovarali smo o Službi spašavanja na moru. Iako je sezona prošla i gdje koji zalutali furešt traži malo mira od svakodnevnice, aktivnosti na kopnu uz more kao i na moru ipak nisu prestale, unatoč hladnijim danima.

Gordana Igrec

Služba za spašavanje i u zimskim mjesecima ima posla. Ne baš što se ono kaže: pune ruke, ali posla – ima.

Kada je Služba za spašavanje na moru osnovana?

– Služba u ovom obliku djeluje od 1998. godine , međutim moram napomenuti da su poslovi sigurnosti plovidbe pa tako i traganja i spašavanja , što je samo jedan uži segment šireg pojma sigurnosti plovidbe bili regulirani i ranijim propisima – kaže kapetan Siniša Orlić i nastavlja:

Prvi propisi iz sigurnosti plovidbe iz 17. stoljeća

Photo: Youtube/Screenshot

– U davna vremena nepisana dužnost dobre pomorske prakse ili uzance, bila je da pomognete sudrugu u nevolji na moru. Prvi nacionalni propisi u području sigurnosti plovidbe počeli su se javljati u 17.stoljeću Prvi i najpoznatiji među njima bio je francuski Ordonance iz 1681. godine. U našim krajevima prve takve odredbe javljaju se u dubrovačkom Pomorskom zakoniku iz 1745., te o austrijskom Državnom oglasu o plovidbi (Državni edikt) iz 1774. godine, mada pojedini statuti naših primorskih mjesta iz 14. i 15. st. sadrže odredbe o pomorstvu i redu u lukama.

Međutim tek u 20. stoljeću, nakon katastrofe „Titanica“, sigurnost plovidbe počela je sustavnije zaokupljati pomorsku javnost, te je taj udes bio povod donošenju SOLAS konvencije, prve međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru. Nakon SOLAS a slijedile su i druge konvencije koje su regulirale ovo područje. Na osnovu konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. (SAR konvencija) i njene nadopune iz 1998. utemeljena je i naša služba traganja i spašavanja u sadašnjem obliku. Temeljem SAR konvencije , Republika Hrvatska je u prosincu 1998. godine donijela Nacionalni plan traganja i spašavanja na moru. Od tada se dokument nije mijenjao, iako su se u međuvremenu pojavila nova tijela, što državna (Obalna straža, Centar 112), što privatna (Seahelp, Emergensea), koja su svojim djelovanjem, de iure ili de facto ušla u prostor djelovanja SAR službe, pa smo u slijedećoj godini predvidjeli izmjenu Plana, kako bi ga osuvremenili i prilagodili sadašnjim uvjetima na moru – pojašnjava Orlić.

Prva akcija spašavanja gdje su spašavali brodolomce i spasitelje

– Naravno,sve ovo ranije kazano, ne znači da prije 1998. nismo imali ustrojenu službu traganja i spašavanja, a obavljale su je prije svega lučke kapetanije. Sjećam se svoje prve akcije spašavanja na moru, tjedan dana nakon zaposlenja u kapetaniji 1987. godine. Drvenom pasarom od 7 m sa unutarnjim motorom (to je tada bila najbolja barka u senjskoj luci), isplovili smo po jakoj buri spasiti talijanske turiste u malom gumenjaku. Akcija je završila tako da nakon što smo uspjeli spasiti dva talijanska turista, usljed jakih udara valova pukla nam je sajla od kormila, te više nismo mogli upravljati barkom. Bura nas je nosila senjskim kanalom. Na kraju nas je sve skupa, spašavao trajekt Jadrolinije, „Krčanka“, koji je održavao liniju između Senja i Baške. Na sreću, za sve nas, sve je dobro završilo. U to doba većina akcija spašavanja obavljala se privatnim brodicama , trajektima koji su održavali lokalne linije, ribarskim brodovima – prepričava Orlić svoje prvo i najnezgodnije iskustvo. 

Photo: MPPI/Screenshot

S čak 42% više akcija traganja, ove godine spašene 1054 osobe

– Danas je to neka druga priča, iako ni danas nismo u potpunosti zadovoljni kvalitetom povila i opreme koju posjedujemo. 

O kakvim je intervencijama obično riječ?

– Radi se o klasičnim akcijama traganja i spašavanja. Neke od intervencija su jednostavne, lagane i kratke, dok ima i onih u koje su uključene službe više zemalja, traga se sa više plovila, helikoptera, po izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima, a čitava operacija traje nekoliko dana. U statističke podatke ulaze i intervencije kao što su medicinski prijevozi, razne nesposobnosti za plovidbu (kvar motora ili kormila, nedostatak goriva), nasukanja, potonuća, čovjek u moru… Ovdje moramo istaknuti medicinske prijevoze bolesnika sa otoka na kopno, kojih smo samo ovu godinu imali preko 150.

Koliko je intervencija imala samo ove godine?

– Ove godine do početka studenog imali smo ukupno 622 akcije traganja i spašavanja, što je povećanje u odnosu na prošlu godinu od 42%.

Ukupno su spašene 1054 osobe što je povećanje od 38%, a smrtno su nastradale 33 osobe što je smanjenje od 20 tak posto u odnosu na prošlu godinu.

Ako gledamo ukupan broj akcija , 50% je izvršen od strane kapetanija, 9% od strane MUP-a, 1% od strane Obalne Straže, 8% od strane komercijalnih spašavatelja i 32 % od strane ostalih sudionika u pomorskom prometu.

Kako služba funkcionira?

– Služba djeluje po primljenom pozivu za pomoć. Nekada je to direktan poziv za pomoć Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka), nekada ti pozivi dolaze putem službe 112, policije, kapetanija…

Nakon primanja poziva MRCC obavještava nadležnu lučku kapetaniju, lociraju se raspoloživa plovila koja su najbliža plovilu u nevolji i upućuje ih na lice mjesta. U slučaju da kapetanija nema raspoloživo plovilo u blizini, poziva se policija, obalna straža ili tkz. plovilo pogodnosti, što znači bilo koje plovilo koje je u blizini i može pružiti pomoć.

Photo: OSRH

Brojke

– Danas se služba traganja i spašavanja na moru sastoji od Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka), pod središnjica traganja i spašavanja, što su u biti lučke kapetanije Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, njihovih ispostava te  jedinica traganja i spašavanja koje mogu biti pomorske, zrakoplovne i kopnene. Naravno, kao pomoćne jedinice u slučaju potrebe, u čitavom sustavu se nalaze Policija,i Obalna straža sa svojim pomorskim jedinicama, Hrvatsko zrakoplovstvo sa zračnim i HGSS sa kopnenim jedinicama traganja i spašavanja.

Službu traganja i spašavanja kapetanije izvršavaju sa ukupno 38 plovila, na kojima je raspoređeno 64 djelatnika od kojih 29 čini članove posade ukrcane na brodove i voditelje brodica.  

MUP raspolaže sa 66 plovila na kojima je raspoređeno 275 članova posada, a Obalna straža RH raspolaže sa 9 brodova, 4 helikoptera i 2 zrakoplova sa oko 250 djelatnika.

Naša služba traganja i spašavanja je ustrojena na način na koji smo izuzetno ponosni, što je rezultat dugogodišnjeg iskustva u obavljanju poslova traganja i spašavanja, ali je zbog toga teško decidirano reći točno koliko djelatnika ima. Naime osim djelatnika u MRCC-u i posada 4 broda na kojima je ukrcano ukupno 24 djelatnika, svi ostali djelatnici koji sudjeluju i provode akcije traganja i spašavanja su naši djelatnici koji u redovno radno vrijeme obavljaju normalne uredske poslove, od upisa plovila, tehničkih pregleda plovila,izdavanja raznih suglasnosti i rješenja, inspekcija sigurnosti plovidbe i pomorskog dobra. Naravno, svi naši djelatnici imaju pomorski background, velika većina su bivši pomorci, pa im nije teško zamijeniti ured sa brodom. Na ovaj način dobivamo na fleksibilnosti , te obavljamo veći broj poslova sa manje djelatnika.

Photo: OSRH

Radno vrijeme

– Naravno, kao i sve ostale žurne službe služba traganja i spašavanja je dostupna 24 sata 365 dana u godini. Znači MRCC radi 24 sata, u većini kapetanija imamo službu prometa koja radi također 24 sata, imamo 4 broda sa posadama spremnim isploviti u roku od 20 minuta. Naravno sve to ne bi bilo dovoljno da nemamo još 34 plovila, raspoređenih po čitavoj obali, čije posade su pasivno dežurne , te imaju dužnost isploviti u roku od 30 minuta u slučaju poziva.

Volonteri

U pomorskoj komponenti nemamo volontera, ali u kopnenoj komponenti moram istaknuti veliku ulogu i pomoć koju nam pruža HGSS, koji je, kao što znate sastavljen od volontera. Možda je nekome čudna uloga HGSS u akcijama traganja i spašavanja na moru, ali često nam je potrebno pretraživanje obala, pogotovo sjevernih strana naših otoka, koje su često nepristupačne i izrazito zahtjevne za pretraživanje. U takvim situacijama nam priskače u pomoć HGSS. Moram istaknuti da smo prije desetak godina zajedno Plavu vrpcu Vjesnika za pothvate na moru dobili HGSS, pomorska policija i Lučka kapetanija Senj , za jedno izuzetno zahtjevno spašavanje na sjevernoj strani otoka Paga.

Što se tiče volontera na moru, ako pogledamo tko sudjeluje u akcijama traganja i spašavanja, 32 % sudionika su nautičari, ribari, obični građani. Tu kategoriju želimo u budućnosti pretvoriti u naše volontere,koje ćemo obučiti, opremiti i koji bi nam pomagali na našim plovilima ili će sa svojim plovilima obavljati manje zahtjevne akcije traganja i spašavanja.

Photo: Pixabay/HGSS logo

Prosječna starost brodova – 16 godina

– Gore sam spomenuo kako smo bili opremljeni prije tridesetak godina. Sada je situacija sasvim drugačija, mada ni danas nismo u potpunosti zadovoljni kvalitetom naših plovila i opreme. Plovila uvijek mogu biti bolja, novija, brža, bolje opremljena. U narednim godinama moramo pomladiti našu flotu. Danas je prosječna starost naših brodova 16 godina, te stoga u nekoliko narednih godina moramo poraditi na tom segmentu. Već je raspisan natječaj za jednu brodicu duljine 15 metara, a u narednoj godini, zajedno sa Ministarstvom zdravstva , europskim sredstvima, nabavljamo još 6 takvih plovila, koja će osim za traganje i spašavanje služiti i za prijevoz bolesnika sa otoka. Ove godine idemo u nabavu i prvih uređaja za noćno osmatranje.

Koje su najveće intervencije spašavanja?

– Nama su sve iste i zanima nas samo sretan ishod. Neke od akcija su medijski bolje popraćene, pa se čine značajnije, ali spašen život je isti, u „velikoj“ ili „maloj“ akciji. Ove godine nekoliko slučajeva je bilo medijski eksponirano, kao što je slučaj mb Haksa, spašavanje putnice koja je pala sa kruzera požar ribarice kod Ugljana, sudar broda i glisera kod Jablanca, požari na jedrilicama kod Paklenih otoka…

Na koji način je služba povezana sa ostalim sličnim službama u Europi i u svijetu?

– Kao Ministarstvo mi smo punopravni član International Maritime Rescue Fedaration (IMRF), organizacije koja okuplja najpoznatija svjetska imena u traganju i spašavanju, kao što su američki Coast guard, engleski Royal Nautical Lifeboat Institution, French Volunteer Sea Rescuers Association,German Maritime Search and Rescue Service i mnoga druga. Izuzetno nam je važno vidjeti iskustva drugih službi, surađivati sa njima izmjenjivati znanja. Tako smo ove godine prvi puta sudjelovali u projektu IMRF a pod nazivom CREW EXCHANGE ,gdje se posade plovila za spašavanje okupljaju u nekoliko zemalja domaćina i u tjedan dana prolaze kroz trenažne procese zemalja domaćina. Slijedeće godine i mi ćemo biti zemlja domaćin i te ćemo biti u prilici pokazati kolegama iz ostalih zemalja naš način obuke posade.

Što se tiče operativne suradnje , tu moram istaknuti suradnju sa talijanskim službom traganja i spašavanja na moru MRCC- om Roma i talijanskom obalnom stražom sa kojima imamo dogovoreno područja odgovornosti na Jadranu.

Photo: Brodosplit

Jeste li zadovoljni radom službe?

– Izuzetno sam ponosan na sve moje kolege koji svaki dan ulažu napore da bi naše more bilo sigurno. Mora vam biti jasno da je spašavanje na moru opasno, često i za one koji idu na spašavanje, imate mnoštvo faktora na moru koje ne možete kontrolirati. Kada isplovljavate na more, sa burom koja puše preko 60 – 70 km/h ni jedna akcija nije jednostavna i ništa se ne odrađuje šablonski. Trenutak nepažnje dovodi vas u situaciju opasnu po život. Ono što mi kao Ministarstvo možemo učiniti za naše ljude na plovilima je da pokušamo smanjiti rizike kojima se izlažu i to dobrim plovilom, vrhunskom opremom, obukom i vježbom. Međutim još uvijek ostaje dio rizika na koji ne možemo utjecati.

Ima li služba osobito istaknutih i zaslužnih djelatnika?

– Naravno da ima. Ponosni smo na sadašnje ali i bivše djelatnika kapetanija koji su godine svoga života i rada utkali u ovu službu. Teško mi je nabrajati imena mojih kolega koji su u zasluženoj mirovini nakon dugogodišnjeg rada u kapetaniji i na poslovima traganja i spašavanja, jer ću sigurno nekoga izostaviti. To su ljudi koji su dobili pregršt Plavih vrpci Vjesnika za herojstvo na moru, priznanja IMRF-a , te razne druge nagrade za izuzetne pothvate na moru. Zato svima kapa do poda i veliko hvala.

Danas također imamo naše djelatnike čijim postignućima se ponosimo. Ako nekoga moram istaknuti , istakao bih našeg kolegu iz Lučke  ispostave Sali, kapetana Ivu Švorinića, koji je u 2017. godini imao ukupno 49 akcija , što spašavanja, što prijevoza bolesnika.

Budućnost službe?

– Služba traganja i spašavanja je kao i sve slične službe u stalnom procesu mijenjanja, prilagođavanja i poboljšavanja  Naš cilj je stvoriti službu traganja i spašavanja spremnu da po svakom vremenu, 365 dana u godini u roku od 1 sata pruži pomoć svakom unesrećenom na području naše odgovornosti na Jadranu. Za sada smo, na pojedinim akvatorijima, kao što je južni Jadran daleko od cilja. Jasno nam je da suvremenu službu traganja i spašavanja koja će zadovoljiti naše zahtjeve, ne možemo graditi bez zračne komponente službe. Dakle predstoje nam razgovori sa svim zainteresiranima državnim organima, kako bi zajedničkim snagama, u doglednoj budućnosti građanima pružili ovaj servis. Republika Hrvatska kao država kojoj proračun u velikoj mjeri ovisi o turističkim prihodima,te treba posebnu pažnju polagati na sigurnost nautičara i turista koji dolaze na naše more i kod stranih nautičara biti prepoznati kao zemlja sigurne plovidbe.

Nadalje, bitna nam je i medijska promocija traganja i spašavanja na moru, kao i službi koje sudjeluju u takvim akcijama. Učiniti SAR službu prepoznatljivom i senzibilizirati javnost za problematiku službe traganja i spašavanja.

Photo: MPPI/Screenshot

I na kraju, moramo pokušati sve sudionike u pomorskom prometu educirati tako da shvate da osim ljepota Jadran ima i svoju drugu stranu. Krenuli smo prije dvije godine uvođenjem besplatne niS aplikacije za mobilne telefone koja omogućuje pozivanja telefonskog broja za prijavu pogibelji, hitnosti ili sigurnosti putem kojeg naše službe dobivaju i podataka o lokaciji pozivatelja nIS aplikacija također svakom korisniku daje najprecizniju vremensku prognozu za Jadran za svaki sat tri dana unaprijed prema lokaciji osobe koja ju koristi, a čime smo htjeli približiti kvalitetne podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda nautičarima rai njihove sigurnosti na moru. Prošle godine počeli smo sa jumbo plakatima i promocijom broja 195 Nacionalnog centra za traganje i spašavanje, ove godine smo nastavili sa jumbo plakatima, spotovima na televiziji, i radiju , lecima …. Za sada smo kampanju koncentrirali na traganje i spašavanje, slijedećih godina mislimo pokrenuti i druge teme vezane za sigurnost na moru.

Izuzetno velika koncentracija plovila i operacija vezanih za plovidbu tijekom ljetnih mjeseci uzrokuje pomorske nesreće.

Godišnje imamo oko 600.000 uplovljavanja i isplovljavanja brodova iz naših luka, obavi se tranzit oko 15 milijuna putnika, prekrca se oko 19 milijuna tona tereta. U isto vrijeme Jadranom plovi oko 115.000 domaćih brodica, 60.000 brodica i jahti strane zastave, 3.500 jahti u čarteru, sa preko 300 tisuća nautičara.

Na osnovi ovakvog prometa moramo biti svjesni da se pomorske nesreće događaju i da će se događati u budućnosti.

Gordana Igrec