VELIKI PROBLEMI S GALEBOVIMA Smanjivanje populacije zamjenom lažnih jaja

Photo: Jurica Gašpar

ZADAR – Jučer je u Domu Zadarske županije predstavljen program „Uvođenje programa Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi na području Zadarske županije“ s ciljem povezivanja zainteresiranih dionika na otočnom i kopnenom području Zadarske županije u interesu suzbijanja populacije galebova.

Prema riječima Nenada Maljkovića, predsjednika Udruge Moj otok, koja već provodi program na otoku Krku, bakterije i paraziti preko vode se vrlo lako mogu prenijeti na ljude i zbog toga su mjesta i gradovi uz more s velikom populacijom ptica u većem potencijalnom riziku za domicilno stanovništvo i posjetitelje, piše portal Naši školji.

Galeb klaukavac vrlo je inteligentna životinja, izvrsno prilagođena urbanim sredinama, bez prirodnih neprijatelja, brzo se razmnožava, a postaje sve opasnija za čovjeka. Osim napada na ljude i otimanja hrane, velika je opasnost i od prenošenja bakterija jer su u njihovu izmetu pronađene superbakterije koje su otporne na sve antibiotike te šest od deset najozbiljnijih parazita među kojima su E.coli, Salmonella i Campylobacter.

– Kopirali smo program iz projekta Zdravi grad Poreč koji se pokazao vrlo uspješnim, a odnosi se na humani način raseljavanja galebova zamjenom njihovih jaja s lažnima. No, kao prvi preduvjet je zatvaranje hranilišta, javnih odlagališta, čiju sanaciju na otoku Krku vrlo uspješno provodimo, rekao je Maljković koji, u suradnji sa Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije i Javnom ustanovom Natura Jadera želi inicirati provođenje projekta i na zadarskom području.

Photo: Jurica Gašpar

Kako je istaknuto, nije cilj istrijebiti galeba, nego zaštiti zdravlje domaćih ljudi i gostiju, a galebove vratiti na prirodna staništa, otočiće i hridi, te im vratiti simbol dostojanstvene morske ptice.

– Važno je shvatiti da se radi o dugotrajnom i složenom procesu, ali može imati uspjeha. Potrebno je povezati sve dionike. Kod nas sudjeluju jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i velike turističke tvrtke koje su prije trošile mnogo novca na potpuno neefikasne metode. Za područje Poreštine to stoji godišnje otprilike 250.000 kuna, što podijeljeno na sve dioničare ispadne vrlo mala pojedina cifra. Priključili su nam se i Novigrad i Rovinj, a sad se uključuju Krk i Pula. Vrlo je važno da se širi područje kako bi raseljavanje bilo što učinkovitije, rekla je Nataša Basanić Čuš, koordinatorica projekta Zdravi grad Poreč.

Photo: Jurica Gašpar

Projekt na terenu uključuje monitoring i prebrojavanje gnijezda i galebova preletima aviona dronova, zatim nabavu lažnih jaja, podmetanje lažnih jaja u gnijezdima u doba gniježđenja, kontrola i određivanje rizika te suzbijanje rizika za zdravlje ljudi, posjetitelja i kupača. Prava galeblja jaja mijenjaju se s lažnim, plastičnim jajima iste težine koja ptice ne prepoznaju. Nakon inkubacije napuštaju ta gnijezda, što je i cilj projekta. Također, tu je širenje teritorijalnog područja obuhvaćenog projektom, senzibiliziranje javnosti i edukacija građana o zatvaranju hranilišta i zabrani hranjenja.

Albert Marinculić, voditelj Odsjeka parazitologije na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, istaknuo je da gotovo svi lučki gradovi, turistička središta, posebice u Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, imaju taj problem.

– U Dublinu su čak napravili aplikaciju za mobitele koja detektira restorane u kojima se može jesti u miru na otvorenom, bez galebova. U Bristolu je od jednog para galebova u 50 godina to naraslo na 3800! No sad koriste ovu metodu i imaju godišnje povećanje populacije za samo jedan posto, dodao je Marinculić.

Naši školji

Vaš komentar