OSTAJEMO LI BEZ PERISKE? Istraživanje “Društva 20.000 milja”

OSTAJEMO LI BEZ PERISKE? Istraživanje “Društva 20.000 milja”

1720
Podijeli objavu
Photo: Hrvoje Čižmek /Društvo 20000 milja

ZADAR – Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana, te može narasti do 120 cm u visinu. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.

Ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Uz to, pruža brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna. Stoga na periskama često vidimo veliko bogatstvo života šarenih organizama. Unutar njih također se nalaze mali račići koji s periskom žive u simbiozi. Osjetljiva je na zagađenje i onečišćenje mora, mnoge jedinke stradaju sidrenje, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki radi ukrasa i/ili jela.

Photo: Hrvoje Čižmek/Društvo 20000 milja

Štiti je Zakon o zaštiti prirode, a nalazi se i na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama. Ovaj školjkaš podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.

No, što je može zaštiti od ove nove prijetnje?

2016. godine zabilježen je prvi masivan pomor jedinki plemenite periske u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske. Parazit koje je zaslužan (gotovo sigurno) za taj događaj je novoopisana vrsta Haplosporidium pinnae.

Prema IUCN-ovom izvješću iz srpnja 2018. masivna odumiranja su zabilježena i potvrđeno u Francuskoj, jugu Italije, Turskoj i Grčkoj. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99% te još uvijek nije poznato kako se parazit širi te koliki je obujam parazitoze u Mediteranu. Kombinacija stresnih uvjeta uzorkovana klimatskim promjenama naglašava se kao potencijalno glavni uzrok ovako katastrofalnom učinku.

Parazit nije zabilježen u Jadranu, za sad – ali nije ni tražen – sve do sada.

Je li parazit prisutan i u jadranskim populacijama?

Hoćemo li ostati bez svoje losture?

USKORO ćemo saznati!

Photo: Barbara Čolić/Društvo 20000 milja

Društvo istraživača mora – 20000 milja iz Zadra udruga je koja posljednjih nekoliko godina surađuje s hrvatskim morskim zaštićenim područjima na znanstvenim istraživanjima i programima praćenja stanja, pa tako i na ovom impozantnom školjkašu.

Ovu jesen posvetili su se ovom gorućem pitanju, te su uz potporu Parka prirode Telašćica (uz dozvole svih nadležnih Ministarstava), izvršili terensko istraživanje u svrhu utvrđivanja pristnosti parazita. Uz konzultacije s internacionalnim stručnjacima diljem Europe i IUCN-a Društvo 20000 milja je isplaniralo sustavno uzorkovanje i istraživanje ovog potencijalno katastrofalnog fenomena. Članovi Društva odabrali su jednu od gušćih populacija u Parku prirode Telašćica, te vizualnim pregledom tražili spomenute morfološke i bihevioralne simptome zaraze na jedinkama. S obzirom da na to da je parazitozu moguće 100% potvrditi samo analizom tkiva unutarnjih organa, iz prirode su izuzeli prvih nekoliko jedinki (tri) na istočnom Jadranu u svrhu utvrđivanja postojanja parazitoze u jadranskim populacijama periski.

Photo: Barbara Čolić/Društvo 20000 milja

U iščekivanju smo rezultata analize tkiva, te popratite i dalje priču o novoj ugrozi periske, a mi ćemo vam prvi prenijeti informacije o rezultatima istraživanja i ovoj situaciji koja zabrinjava mnoge biologe, ekologe, ljubitelje i zaljubljenike u podmorje. Biolozi i ronioci Društva 20000 milja nastavit će svoje istraživanje diljem Jadrana u proljeće 2019. godine.

Prisutna li je parazitoza u Jadranu?

Parazit zaražava tkiva životinje te su na oboljelim jedinkama prisutni određeni simptomi zaraze; retrakcija plašta, usporeni ili izostanak odgovora na podražaj te sporije zatvaranje, no za potvrdu zaraze nužna je analiza zaraženog tkiva koje iziskuje usmrćivanje životinje. Zasad je poznato da sigurno zaražava probavnu žlijezdu i vezivno tkivo čijom se analizom utvrđuje prisutnost parazita.

Ako ste spomenute simptome izraženo vidjeli tijekom svog uživanja u morskim radostima u Jadranu, javite se Društvu 20000 milja na Facebook profil u inbox, ili na e-mail: info@drustvo20000milja.hr.

Barbara Čolić

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: