FOTO Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora

FOTO Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora

1848
Podijeli objavu
Photo: R. Mosković

ŠIBENIK/MURTER – Pri istraživanju brodoloma na pličini Mijoka kod Murtera, već prvi arheološki zahvati su dali naslutiti da dublji slojevi pijeska kriju bogate ostatke tereta. O tome će više riječi biti u Muzeju grada Šibenika gdje se u 19 sati otvara izložba pod nazivom “Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora”. Glavni organizator je Muzej grada Šibenika u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i grada Šibenika. Autorice izložbe su Vesna Zmaić Kralj (Odjel za podvodnu arheologiju, HRZ) i Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika)

Izložba predstavlja arheološki materijal i rezultate arheoloških istraživanja brodoloma na pličini Mijoka kod Murtera. Nalazište je otkriveno 1972., kada preko njega prelazi koča i s dna podiže dio tereta broda. Većini izvađenih predmeta se izgubio trag, no neki od njih pronašli su mjesto u privatnim zbirkama i danas nam svjedoče o bogatstvu tereta kojeg je brod prevozio. Otuđivanje predmeta se nastavilo do prijave nalazišta arheolozima 2002., kada je u pijesku zatečeno samo manje željezno sidro i ostaci drvene ambalaže. Premda su svi površinski predmeti bili otuđeni, već prvi arheološki zahvati su dali naslutiti da dublji slojevi pijeska kriju bogate ostatke tereta. 

Pličina Mijoka istraživanja 2008. (I. Miholjek)

Zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, zaštitna arheološka istraživanja su na lokalitetu provedena od 2006. do 2012. godine. Tijekom pet arheoloških kampanja je istraženo područje od 96 četvorna metara. Prilikom prvih istraživanja primjenjuje se uobičajena metodologija iskopa vodenim sisaljkama unutar dokumentacijskog mrežišta, a nalazi i vidljive strukture na dnu se dokumentiraju na licu mjesta. Zbog iznimno sitnog materijala u pijesku na dubini od 40 metara, gdje je vrijeme istraživanja ograničeno, pokazala se potreba za dodatnim pregledom istraženog sloja. Stoga se na krajeve vodenih sisaljki postavljaju vreće za prikupljanje pijeska, koji se nakon vađenja s dna, temeljito prosijavao. To je rezultiralo brojnim vrlo sitnim nalazima neophodnim za sagledavanje cjelovite slike nalazišta. S obzirom na radnu dubinu od 40 metara, istraživanja su se provodila pomoću plinske mješavine obogaćene kisikom, koja je roniocima omogućila dulje ostajanje na dnu i zarone činila puno sigurnijim.

Pličina Mijoka – Zlatarski materoijal / Photo: J. Macura

Tijekom istraživanja je sakupljena velika kolekcija nalaza datiranih u 16. i 17. stoljeće. Riječ je o luksuznim predmetima za svakodnevnu uporabu, dekorativnoj i ukrasnoj robi, poput prstenja s poludragim kamenjem, koraljnih perli, koštanih češljeva, staklarskim proizvodima poput raznobojnih perla, ogledala i naočala, zlatarskom materijalu te predmetima i instrumentima koji su bili prava inovacija za ono doba: preklopnim sunčanim satovima od bjelokosti, mjedenim tehničkim olovkama i katancima sa šifriranim mehanizmom. Sudeći prema signaturama na pojedinim predmetima, dio tereta potjecao je iz obrtničkih radionica grada Nuremberga (Nürnberg), a stakleni materijal iz poznatih radionica na Muranu. Pronađeni su brojni primjerci srebrnog i zlatnog novca različite provenijencije, koji su potvrdili lokalne priče o „blagu“ na brodolomu.

Mjedeni katanci / Photo: R. Mosković

Mahom skupa i luksuzna roba te velika količina zlatnog i srebrnog novca pronađeni na potonulom brodu relativno malih dimenzija i bez ozbiljnije artiljerije i opreme, ukazuju da je najvjerojatnije riječ o piratskom (uskočkom) brodu koji je stradao dok je prevozio raznoliku otuđenu robu.  

Stoga pred sobom imamo nesvakidašnju priču o dalekim gradovima, znanstvenom napretku, proizvodnji, trgovini, mletačkom pomorstvu i okršajima uskoka na Jadranskom moru, zaključanu u vremenu i prostoru na brodolomu kod pličine Mijoka.

Autorica izložbe:

Vesna Zmaić Kralj, mag. arheo (Odjel za podvodnu arheologiju, HRZ)

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: