ZA JADRAN SRETNA 2018. Čak 1.072 spašena života i dva incidenta na...

ZA JADRAN SRETNA 2018. Čak 1.072 spašena života i dva incidenta na rubu katastrofe

1718
Podijeli objavu
Photo: MPPI/Screenshot

Usporedimo li je s prijašnjim godinama, 2018. godina bila je izuzetno naporna za hrabre spasitelje, koji su od smrti u moru spasili čak 1.072 života! Pomoćnik ministra mora, iz Uprave sigurnosti plovidbe, kapetan Siniša Orlić za Morski.hr kaže da je bilo više od 650 akcija traganja i spašavanja, za razliku od godine prije kad ih je registrirano 437.

Photo: Youtube/Screenshot

– Broj akcija traganja i spašavanja je veći, ali je i broj spašenih života veći. Osim impresivne brojke od preko tisuću spašenih života, manji je broj i smrtno stradalih. U 2017. godini je u moru je poginula 41 osoba, dok su u 2018. smrtno nastradalo 34 osobe. Naravno, sve se ovo događa najčešće tijekom ljetnih mjeseci kad je opterećenje najveće i kad su naše službe najopterećenije, ali ako je suditi po brojkama, službe traganja i spašavanja odradile su dobro čitavu godinu – rekao je kapetan Siniša Orlić.

Veliki problemi s opremom

– Istina. Naša plovila su prosječno stara 16 godina. Mi radimo na obnovi, ali mislim da ovo što imamo relativno dobro održavamo. Uvijek se mogu dogoditi i događaju se kvarovi na brodovima, posebno uslijed opterećenja, pa se neki brodovi pokvare i ispadnu iz plovidbe usred sezone. Međutim, mi imamo i druga plovila, tako da to, vidjeli ste prema brojkama i rezultatima, uspješno nadoknađujemo.

Photo: Wikimedia

Ove godine imamo veliko povećanje spašavanja na moru, a od ukupne brojke, preko 50 posto obavile su službe Lučkih kapetanija, 13 posto otpada na Ministarstvo unutarnjih poslova, nešto ispod 10 posto su komercijalni spašavatelji koje angažiramo za lakše intervencije. Veliki dio spada pod kategoriju “ostali”, a to su svi nautičari, pomorci i ribari ili kako mi u pomorstvu kažemo “vessels of opportunity”, dakle brodovi koji su se našli blizu nesreće i koji su priskočili u pomoć unesrećima.

Koordinacija službi ide putem MRCC-a u Rijeci. Možemo reći da imamo jako dobru koordinaciju i s Obalnom stražom i drugim službama – kaže Orlić.

U 2019. novost – Uvođenje volontera u službu traganja i spašavanja

– Sljedeće godine bi željeli uvesti jednu novost, a to je uvođenje volontera u sustav traganja i spašavanja za što nismo do sad imali zakonske pretpostavke, ali donošenjem novog Zakona o lučkim kapetanijama i izmjenama Pomorskog zakonika to bismo napravili po uzoru na mnoge europske zemlje koje to već imaju uređeno.Nešto slično kao Gorska služba spašavanja, jer velik broj spašavanja odrade ljudi s brodicama koji se zateknu na licu mjesta i naša je želja njih obučiti, opremiti i uvući u službu traganja i spašavanja. Na neki način bismo standardizirali i i regulirali ono što oni već rade.

Photo: HGSS

Imali smo i sreće – Incidentne situacije u 2017. na rubu potpune katastrofe

– Bila su dva slučaja u kojima smo jako dobro postupili. Prvi je bio slučaj broda “Haksa” koji se dogodio u teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Imali smo dojavu o potonuću broda pa smo najprije išli na spašavanje posade. Kad je kapetanija došla na lice mjesta, prekrcali smo posadu. Vidjeli smo da brod prima more, ali smo procijenili da bi ga ipak mogli spasiti tegljenjem do Splita ili Trogira. Prilikom tegljenja imali smo nekoliko komplikacija, ali sve je uspješno završeno i u roku od 24 sata brod je bio u Trogiru privezan.To je bila akcija koja je krenula sa spašavanjem ljudi, a završila se spašavanjem broda.

Photo: MPPI/MUP

Što se tiče broda “Fidelity” koji je ispustio mazut u Raškom zaljevu, nije se reagiralo odmah jer je prva dojava stigla u 7 sati u jutro, a izljev se dogodio u 3 sata po noći. Međutim odmah u jutro je podignut Županijski operativni centar Istarske županije koji je odmah krenuo s radom i danas još uvijek rade jer vrše monitoring onečišćenja – pojašnjava Orlić.

Sreća, faktor koji nas prati

– U Jadran godišnje uđe oko 70 milijuna tona opasnog tereta, od čega samo 10-ak posto završi u našim lukama. Za slučaj “Fidelity” smo bili spremni. Jesmo li spremni da nam se potopi tanker od 100.000 tona, to ne mogu reći, jer to je slučaj za kakvog ni mnogo bogatije zemlje nisu spremne.

Photo: Kristina Macuka

Osnovna stvar kod svih onečišćenja je prevencija koja označava preko 90 posto zaštite mora. A ako se nešto ipak dogodi, onda nastupa spašavanje veće štete, pošto se šteta tad dogodila samim izljevom.

Idemo u pravcu opremanja svojih službi i nadam se da će sljedećih godinu – dvije situacija biti znatno bolja. Napravili smo procjenju rizika u slučaju ovakvih intervencija i ono čega se zaista moramo bojati su manji izljevi uz obalu, poput slučaja “Fidelity”. Vrlo je mala vjerojatnost da će se dogoditi veliki izljevi uz samu obalu – zaključuje Orlić.

Svim službama za traganje i spašavanje redakcija portala Morski.hr želi uspješnu 2019. godinu!

D.G.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: