RUZINAVI BROD, REALNOST ILI MIT Koliko učinkovito čuvamo brodove, posade i okoliš?

RUZINAVI BROD, REALNOST ILI MIT Koliko učinkovito čuvamo brodove, posade i okoliš?

741
Podijeli objavu
Ilustracija / Photo: Pixabay

Nakon više od desetljeća usavršavanja sustav zaštite od podstandardnih brodova daje rezultate.

Nova godina je dobro počela po sigurnost na moru i posade brodova a loše za neke brodovlasnike: prema informaciji EMSA  (European Maritime Safety Agency ) u prvim danima godine zadržana su četiri broda, zadnji u Ghentu ( Belgija ). Pregledom podataka za prošlu godinu nema takvih akcija u lukama Hrvatske.

Lada Niseteo

Od početka 2014. godine, pozivajući se na uredbu kompliciranog broja ( EU regulation 802/2010 dodatno pojačanu 1205/2012 ) informacije o problematičnim plovilima i njihovim vlasnicima javne su, dostupne svima a svojevrstan stup srama – ili upozorenje da je riječ o sumnjivim brodovlasnicima – jesu obavijesti o ponašanju tvrtki i njihovih brodova tijekom 36 mjeseci, sve uz ocjene loše ili jako loše. Izgrađen je i potom dorađivan čitav sustav koji bi, kao nekakva sigurnosna mreža, trebao zaustavljati neispravne i opasne brodove na putu u ili iz europskih luka. Sustav je na snazi nešto preko desetljeća. Zabilježeno je i da je Europska komisija , u ulozi “čuvarice Sporazuma“ mora nekim članicama prijetitii pokretanjem kaznenog postupka je na vrijeme nisu ugradile EU priopise u svoje nacionalno zakonodavstvo. Nije uvijek problem u brodarima…

SafeSeaNet je mjesto razmjane informacija između država članica  a njima je na raspolaganju i THETIS, baza podataka.THETIS je vodič inspektorima kroz kompliciranije procedure provjera a u njemu se pohranjuju svi prikupljeni podaci.  Inspektori se odlučuju za nadzor temeljem SRP ( Ship Risk Profile ) , za što se koristi SRP kalkulator  s parametrima, čime brod dobiva HRS ( High Risk Ship, visokorizični brod  ) , SRS ( Standard Risk Ship, brod standardnog rizika  ) ili LRS ( Low Risk Ship, niskorizični brod ) . Element koji se redovno uzima u obzir su rezultati kompanija čiji su brodovi ali i zastava od kojih su neke suspektne pa i notorne. THETIS na dnevnoj bazi, automatski preračunava  profil rizika brodova ( SRP ), tako da u virtualnom  svijetu računala stvar štima. U realnom, više zavisi od spremnosti inspekcija na akciju, njihovoj ekipiranosti, dostupnosti…

Postoje i pravila vremenskih razmaka za inspekcije, pri čemu najkvalitetniji brodovi, razumljivo, dobivaju najmanje a oni najrizičniji najviše inspektorske pažnje.  Pravilo je da se brodovi visokog rizika ( HRS ) moraju pregledati svakih šest mjeseci. Određene kategorije brodova zahtijevaju detaljnije provjere –  osim brodova visokog rizika ( HRS ) čiji je status poziv inspektorima pogotovo ako se približavaju datumi obavezne provjere učestalo se nadziru putnički brodovi, sve vrste tankera i bulk carriera  starijih od 12 godina. Dob nije uvijek sve: u praksi EU inspektora zadržavani su i brodovi svega nekoliko godina stari!

Photo: Dragan Zrnčević Zrna

Hrvatska zastava na “bijeloj” listi

Hrvatski su brodovi inače na tzv. “bijeloj“ listi. Na crnu listu dolaze zastave zemalja koje su značajno lošije prošle na inspekcijama zemalja Pariškog memoranduma, prosjek donosi mjesto na “sivoj listi“ a najkvalitetniji, iznadprosječni su na “bijeloj“. Usklađivanje akcija i striktnije, po mjeri i potrebama skrojene kontrole pripomogle su da se dramatično smanji broj neispravnih plovila. Ruzinavi brod kao predložak opasnosti po okoliš odselio se ili na rezališta plaža Indije i Turske ili u manje zahtjevne krajeve svijeta.

Stoga, kad god u neku hrvatsku luku uplovi brodi s poviješću incidenata, zasigurno je njegov vlasnik učinio sve da ga poboljša do mjere da mu je dozvoljen ulazak u bilo koju luku EU , dakle i u hrvatski porat. No, takav će brod , uzmajući u obzir njegovu manje kvalitetnu prošlost , uvijek moći računati na pojačane  inspekcije.

Photo: MPPI/MUP

Inače, inspektorima u svim  lukama EU na raspolaganju stoje standarni upitnici s uputama čemu moraju posvetiti pažnju tako da su i inspekcije, makar na papiru, na neki način standardizirane i harmonizirane. Drugi je par postola priča o korupciji  rasprostranjenoj u nekim (pomorskim) zemljama  EU čime se slabi nadzorni sustav.

Koordiniranje napora za postizanje veće sigurnosti brodova, posada i okoliša međunarodni je posao. Pariški memorandum osnovan je 1982. godine  kao međunarodno tijelo koje  usklađuje sve poslove na provjeri ispavnosti i sigurnosti plovila. Zemlje EU u njemu imaju značajnu ulogu. Memorandum je pri osnivanju potpisalo tadašnjih 14 članica zajednice, a Hrvatska je punopravna članica od 1997. godine.

Svake godine u lukama Europske unije pregleda se  oko 80 tisuća plovila. Intenzivnije povezivanje, koordinaciju i uvođenje zajedničkih propisa , pravila i standarda u nacionalne zakone inicirale su tri velike nesreće, havarije brodova “Erica“ i “Prestige“ i potonuće “Estonije“. Naučene su brojne lekcije, jedna od njih je pojačavanje kontrola i koordinacije sa svrhom da se kroz sigurnosni sustav ne mogu – ili maka ne bi smjeli – provući podstandardni brodovi.

Kolektivni je cilj EU da svi brodovi makar svake tri godine moraju biti podvrgnuti kontroli, što je, opet, vezano uz profil rizičnosti broda ( nizak, sredni , visok ) . Svaki se odmak od cilja drži potencijalnim rizikom i za brodare i za okoliš.

Photo: Kristina Macuka

U službnim podacima za Hrvatsku lani nije bilo niti jednog imena broda na tzv. crnoj listi, brodova u međunarodnoj plovidbi zaustavljenih dva i više puta.  Priličan odmak u odnosu na desetljeće prije kad su brodovi hrvatskih brodovlasnika ili oni pod hrvatskom zastavom  glatko uplovljavali na crne liste. Prema službenim podacima, lani su u međunarodnom prometu zaustaljeni  sljedeći brodovi: “Molat“ u Australiji, s nedostatkom opisanim kao “lijeva brodica za spašavanje“ , ISM i “uređaj za pročišćavanje sanitarnih i otpadnih voda“. Potom na popis doplovila “Veruda“ u Gibraltaru radi protupožarnih zaklopki strojarnice, jahta za gospodarske potrebe “Joyme“ u Napulju radi nedostataka na alarmima, “Nin“ u Australiji zbog primjedbi na održavanje broda i opreme. U New Orleansu  iz istog je razloga zadržan “Pomer“ a sati rada i odmora posade bili su povod stavljanja tankera za ulje i kemikalije “Champion Istra“ na prošlogodišnju crnu listu A1. Radi nepostojanja Knjige o smeću u Tangshanu je zadržan brod “Valovine“. U domaćoj plovidbi nije registriran niti jedan brod zadržan dva i više puta.  Na popisu onih s jednim zadržavanjem je 12 plovila, od ribarskih do putničkih …

Lada Stipić Niseteo

Dugogodišnja dopisnica iz Bruxellesa, poseban interes su joj teme zajedničke Europskoj uniji, nastajanje EU politika, koordincija… što je sažela u preko 20 tisuća priloga spremljenih u njezinom računalu tijekom četvrt stoljeća izvještavanja.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: