Ispred Istre za Trst godišnje plovi 500 tankera s naftom

Ispred Istre za Trst godišnje plovi 500 tankera s naftom

711
Podijeli objavu
Photo: Pixabay

TRST – Sagledavajući cjelovitosti Jadranskog mora kao najsjeverniji vodeni prostor mediteranskog sustava koji se duboko, poput kanala, uvlači u europski kontinent, i tu jednostavnu geografsku datost podredite težini pomorskog prometa, morate nužno voditi računa o poslovanju luke u Trstu. Naime, tršćanska je luka vodeći naftni terminal na cijelom mediteranskom prostoru, značajniji od Marseilla i Genove. Nitko na Mediteranu ne guta toliku godišnju količinu sirove nafte kao Trst.

Tankeri dolaze iz svih krajeva svijeta, od Rusije do Saudijske Arabije, pristanu u luku i sirova nafta s broda prelazi u cijev naftovoda koji se proteže u srce kontinenta i stiže do Ingolstadta u Bavarskoj, jednoj od najrazvijenijih regija na svijetu, piše Glas Istre. U tom gradu, među ostalima, nalazi se i sjedište Audija.

Za Bavarsku, Austriju i Češku

Sirova nafta koja stiže iz Trsta, iz najsjevernije točke Jadranskog mora, opskrbljuje industriju Bavarske, Austrije i Češke. Kad bi se opskrba iz Trsta prekinula cijela bi industrija središnje Europe stala. Dok razgovaram sa generalnim tajnikom tršćanske Lučke uprave Mariom Sommarivom, ne mogu apstrahirati tu činjenicu. Godišnje u tršćansku luku ulaze više od 500 ogromnih tankera, a tokom 2018. dopremili su preko 42 milijuna tona sirove nafte.

– Promet konstantno raste unatoč činjenici da smo prošle godine doživjeli znatan zastoj, jer je jednu rafineriju u Bavarskoj zahvatio veliki požar, veli Sommariva. Požar, koji se dogodio u rujnu u rafineriji Bayernoil u mjestu Vohburg nedaleko Ingolstadta izazvan je eksplozijom u pogonima, srećom incident je prošao bez ljudskih žrtava, ali je osam radnika ranjeno.

Trst / Photo: Jurica Gašpar

Tankeri plove Jadranom uz pratnju složenog sustava kontrole. “Raspolažemo s najsuvremenijim sistemima praćenja prometa, sigurnost je zajamčena, tvrdi tajnik tršćanske luke No, čini se da je korisno znati stanje jadranske sadašnjosti mimo turizma i ribarstva. Upravo zahvaljujući ponajprije nafti Trst je danas po obimu prometa pozicioniran na 11. mjestu od dvadeset najjačih europskih luka. Na vrhu suvereno vlada Rotterdam, slijede Antwerpen, Hamburg i Amsterdam. Zbilja lučkog sustava na Sjevernom moru i dalje dirigira morskim prometom europskog kontinenta. “Vi ste iznenađeni podatkom da u našu luku godišnje ulazi 500 tankera, ali morate znati da luka Rotterdam prima tu količinu brodova u dnevnom ritmu, smješka se Sommariva. Kada je Mediteran u pitanju, ispred Trsta je španjolska luka Algeciras na petom mjestu, Marseille na šestom i Valencia na devetom mjestu. Strateška uloga naftovoda Trst-Ingolstadt pozicionirala je tršćansku luku čak ispred Genove koja se nalazi na 13. mjestu europske ljestvice. Kopra nema među prvih dvadeset europskih luka, ali slovenska luka i dalje vodi ispred Trsta u prometu kontejnerima. Prošle godine Slovenci su ostvarili promet od oko 900.000 TEU-a (jedan TEU je standarna dimenzija kontejnera u kojoj se smješta roba u ukupnoj težini od 21.600 kilograma). U 2018. godini Trst je ostvario promet od preko 700.000 TEU-a i ozbiljno se približava susjednoj konkurenciji. “Naša je prednost, među ostalim, određena i prirodnom dubinom mora u lučkom prostoru koja iznosi 18 metara. Zato, naša luka može komotno primiti brodove koji nose i do 14.500 TEU-a” objašnjava nam Sommariva.

Rijeka / Photo: Boris Kačan

Nema Rijeke

Predsjednik tršćanske Lučke uprave je Zeno D’Agostino, mladi menadžer (rođen je 1968) koji je luku preuzeo 2015. godine i prema komentarima talijanskih stručnjaka najzaslužniji je za trogodišnji vrtoglavi rast prometa. Kontejnerski promet doživio je u tri godine prosječni rast od oko 16 posto. Prije dvije godine Trst je ugostio summit europskih i kineskih brodskih kompanija, D’Agostino je uvjeren da je budućnost Trsta u jačanju veza s kineskim lukama. “Veza sa Dalekim Istokom je u DNK tršćanske lučke tradicije koja je usađen kada je Trst bio glavna luka austrougarskog carstva. Mi gradimo novu rutu svile,” rekao nam je u kratkom telefonskom razgovoru. D’Agostino trenutno predsjedava udrugom sjevernojadranskih luka (uz talijanske luke tu su Kopar i naša Rijeka) NAPA i kaže nam da je suradnja korisna naročito pri nastupu u Bruxellesu.

– Živimo na tržištu i konkurencija je nemilosrdna i dobrim djelom određuje sjevernojadranske odnose. No, kad su europski fondovi u pitanju suradnja je dobrodošla. Na zadnjem natječaju imali smo zajednički nastup mi, Venecija i Kopar. Nama je EU dodijelila 16 milijuna eura, susjedi u Kopru su dobili oko sedam milijuna eura i to su sredstva koja će se potrošiti za logističko poboljšanje lučke infrastrukture. Da smo samostalno nastupili ne bi dobili taj novac, veli nam D’Agostino.

Photo: PPA

Povezanost željeznicom

Kada je Daleki Istok u pitanju Tršćani grade poslovne veze sa kineskim lukama Shanghai, Ningbo i Shekou polazeći od jednostavne činjenice: put od Sueza do sjevernomorskih luka dug je 3.539 nautičkih milja ili sedam dana plovidbe, ruta od Sueza do Trsta duga je 1.287 milja i brodovi je prevaljuju u tri dana plovidbe.

– Suština posla je u građenju optimalnih uvjeta kompenetracije između broda i željeznice. Sustav koji funkcionira u Rotterdamu ili Hamburgu je trenutno nedostižan, ali mi se i dalje trudimo. Trenutno u našoj luci rade sedam europskih kompanija koje se bave prijevozom robe željeznicom. Promet s Mađarskom, odnosno s Budimpeštom jača iz dana u dan. Razvili smo sustav željezničkog povezivanja koji zahvaća cijelu središnju Europu uz najduže krakove do Luxemburga i Belgije – kaže generalni tajnik Lučke uprave Mario Sommariva.

Kažem mu da su Mađari povijesno povezani s Rijekom, a on kratko odgovara:

– Dok Rijeka ne riješi probleme sa željeznicom neće napredovati.

Kada je kontejnerski promet u pitanju Tršćani su izgradili jedinstveni odnos s Turskom i stvorili najveći morski autoput na Mediteranu. Svaki tjedan u luku ulaze po sedam turskih nosača kontejnera koji dolaze iz Istanbula i Mersina. Vlasnik brodova je turska kompanija Un Ro-Ro koja je nedavno prodala većinski dio dionica danskom gigantu u morskom prometu DFDS, sa sjedištem u Kopenhagenu.

– Danci su preuzeli upravljanje poslom morskog autoputa između Trsta i Turske, uložili su velik kapital što dokazuje da je Trst važna karika u međunarodnom morskom prometu, veli Sommariva.

Valja se prisjetiti da se je jedan turski nosač kontejnera “Und Adryatic”, u veljači 2008. godine zapalio ispred istarske obale, 15 nautičkih milja između Rovinja i Pule. Srećom izbjegnuta je katastrofa jer je brod koji je totalno uništen, nosio 850 tona goriva. No, to su tzv. kolateralne greške sustava koji u načelu funkcionira. Incident bi mogao polučiti pravu ekološku katastrofu.

Više pročitajte OVDJE.

Glas Istre

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: