WASHINGTON POST: Uspavani Šibenik uzdrmao je hrvatski dio dalmatinske obale

ŠIBENIK – Nije više čudno vidjeti hvalospjeve naspram neke naše priobalne ljepote. Ali je doista neobično i srcu godi kad netko van Hrvatske prepozna i raspiše se o uspjehu i renesansi jednog grada. Upravo to posljednjih godina doživljava Šibenik, a o njemu u broju od petka, piše jedan od najcjenjenijih svjetskih dnevnika Washington post. Autorica je novinarka naših korijena, Anja Mutić. Kćerka legendarnog sportskog novinara Borisa Mutića s adresom u New Yorku, godinama je pisala za Lonley Planet, Wall Street Journal i Conde Nast Traveler.

Opis Šibenika započinje u jedno lijeno poslijepodne dok gradske krovove, katedralu i otoke preko Šibenskog kanala gleda sa srednjovjekovne tvrđave sv. Mihovila.

Photo: Boris Kačan

„Samo prije nekoliko godina ova je utvrda bila napušteno mjesto, a Šibenik industrijski grad koji su turisti preskakali da bi išli k još slavnijim turističkim destinacijama na jugu. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća, industrija je cvjetala, a većina tvornica zatvorena je početkom devedesetih, kad je rat zahvatio Hrvatsku. Tek 2012. godine Šibenik je dobio svoju prvu gradsku plažu, Banj. Od tada su se u Šibeniku mijenjale morske mijene, donoseći sa sobom još jednu renesansu“, piše Mutić prisjećajući se njegove tisućljetne povijesti iz koje su iznikle mnoge renesansne palače i lože, 24 crkve, 6 samostana i 2,851 kamenih stepenica.

Photo: Boris Kačan

„Ako stojite na Trgu Republike Hrvatske gledajući oštar uspon starog grada, Šibenik se čini visokim i ponosnim, s očitim odjekom ovog zlatnog doba. Ono što govori o njegovoj veličini je katedrala sv. Jakova, kupolna trobrodna bazilika sagrađena između 1431. i 1535. godine; UNESCO ju je 2000. godine proglasio spomenikom svjetske baštine. U 2017. godini još je jedno remek-djelo iz tog vremena dobilo je UNESCO oznaku: Tvrđava sv. Nikole, na otočiću preko puta starog grada. Dio onoga što UNESCO naziva ‘mletačkim djelima obrane od 16. do 17. stoljeća’

Ljubitelji povijesti imaju dovoljno razloga da se zapute u taj hrvatski grad. No, skrivena ljepota ima i puno toga više u ponudi, prikrivajući neke od najživljih kulturnih tapiserija koje ćete naći duž hrvatske obale. Dok su nekada branile Šibenik od nepozvanih posjetitelja, tvrđave su danas njegove utvrde privlačnosti posjetiteljima“, opisuje novinarka Washington posta u detalje kulturno-povijesne čari Šibenika, ali se dotiče i njegove gastronomije s neopisivim vizualnim doživljajem večere s pogledom.

Photo: Jurica Gašpar

„U maloj trgovini promatrali smo promišljeno uređene lokalne proizvode: morske spužve s otočića Krapnja, nakit od crvenog koralja na otoku Zlarinu i mirisne sapune od maslinovog ulja i morske soli koje su ručno izrađivali. Kušali smo dalmatinsku pancetu i ovčji sir, u kombinaciji s domaćim vinima kao što su Maraština i Babić. No, najbolje je bilo spajanje okusa s panoramom dok je sunce tonulo nad otocima ispred grada, dajući prizoru sanjarski odsjaj.

Gurmani putuju izdaleka samo na ručak u Pelegrini, hvaljeni šibenski restoran koji je u ožujku 2018. dobio Michelinovu zvijezdu (jednu od samo tri u Hrvatskoj). S 28 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru, otvoren je 2007. godine u 700-godišnjoj palači; stolići pod vedrim nebom uz stepenice s pogledom na katedralu i na terasi s četiri srednjovjekovna bunara dodaju još 28 mjesta za vrijeme blagih vremenskih uvjeta.“

Photo: Boris Kačan

I dok spominje mnoštvo kulturnih zbivanja u ovom gradu kojima pridaje izuzetan značaj, napominje kako su i sami Šibenčani kulturno osviješteni „Tvrđava kulture Šibenik ima Klub prijatelja koji broji 4.000 lokalnih članova (10 posto šibenskog stanovništva), koji dobivaju besplatan ulaz na mnoge priredbe.

Za razliku od dalmatinskih gradova na jugu, Šibenik je pionir kulturno-osjetljivog načina razvoja turizma. To je djelomično zbog uskog kanala koji prirodno štiti grad od brodova za krstarenje, štedeći ga od kontinuiranih turneja mase ljudi koji izlaze i izlaze. Rast grada bio je organski i stabilan; broj posjetitelja porastao je za 10 posto u posljednje dvije godine i ljudi sada produžuju svoj boravak za dva dana.

Photo: Boris Stanić

Kako bi zadovoljili interes onih izbirljivijih turista, baštinski hoteli otvaraju se u starom gradu. Prvi je bio Life Palace, otvoren 2015. godine u obnovljenoj palači iz 15. stoljeća, sa 17 klasično uređenih soba i malim spa centrom na najvišem katu. Hotel Kralj Krešimir otvoren je na istoimenom gradskom trgu u ožujku 2018. godine, u drugoj zapanjujućoj palači sa sedam soba (osma će biti otvorena kad se restauriraju izvorne freske)“, piše Mutić u Washington postu i zaključuje:

„Koračajući malim i umjerenim koracima, poštujući zemlju na kojoj se kreće, uronjen u svoju baštinu i tradiciju, Šibenik je u polaganom usponu do hrvatske dvorane slavnih.“

D.G.

Vaš komentar