Čuvaj se senjske bure

Čuvaj se senjske bure

1204
Podijeli objavu
Photo: Boris Kačan

SENJ – Bura je riječ nastala iz grčkog βορέας – sjevernjak. Ovaj opasan vjetar najkarakterističniji je za podvelebitsko područje, a posebno Senj. Postoji ona narodna izreka “Čuvaj se senjske bure i brkate cure”, no kako je jednom pojasnio nedavno preminuli meteorolog Milan Sijerković, ova brkata cura se odnosi na senjske uskoke koji su se maskirali u žene da bi lakše napadali, ali brkove nisu obrijali, iz taštine i muškog ponosa, pa su bili “brkate cure”. 

Jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora. U unutrašnjosti za bure pušu umjereni sjeverni i sjeveroistočni vjetrovi s kopna koji se ubrzavaju prelazeći preko planinskih lanaca, osobito na mjestima gdje postoje sniženi gorski prijevoji (npr. Senjska vrata), pa se pritom bura pojavljuje kao padajući, slapovit vjetar, tj. ima izrazitu, prema dolje usmjerenu komponentu gibanja.

Bura puše više dana, rijetko 2 do 3 tjedna (s prekidima), i jača je noću, a na našoj obali može katkad dosegnuti i orkansku jakost. Najjača je na području Tršćanskog i Kvarnerskog zaljeva, u Velebitskom kanalu, osobito kraj Senja, u Ninskom zaljevu, Kaštelanskom zaljevu i kraj uvale Vrulje (između Omiša i Makarske).

Photo: Visit senj

Na obali od Trsta do Dubrovnika česte su bure s brzinama od 20 do 35 m/s, koje prekidaju promet na izloženim mjestima i između obale i otoka. Dosad najveća brzina bure od 59 m/s (212 km/h) izmjerena je 1996. godine na krčkome mostu. U kanalima je opasna za manje brodove jer se može pojaviti iznenada, gotovo bez ikakva predznaka, i odmah zapuhati orkanskom snagom. Učestalost bure smanjuje se od sjevera Jadrana prema jugoistoku.

Photo: Boris Kačan

Na moru bura svojim udarima raspršuje morsku vodu u vrlo sitne kapljice i pjenu stvarajući tanak, magličast sloj, tzv. dimljenje mora (fumarea). Prema otvorenom moru brzina bure se smanjuje i mahovitost slabi, ali su valovi sve veći. Ciklonalna bura (bura scura, mračna bura) nastaje kada se nad Sredozemnim morem nalazi izraženo polje sniženoga tlaka (ciklona), a nad istočnim dijelom europskoga kontinenta anticiklona. Praćena je oblačnim, kišovitim, čak i snježnim vremenom.

Photo: Boris Kačan

Anticiklonalna bura (jasna bura, vedra bura) nastaje kada nad europskim kontinentom postoji jako izražena anticiklona, koja se pruža i do naših krajeva, dok je nad Sredozemljem slabije izražena depresija. Vidljivost za vrijeme i nakon anticiklonalne bure jako je dobra, a vrijeme vedro i suho. Bura mehaničkim djelovanjem, sušenjem tla i stvaranjem posolice onemogućava razvoj vegetacije na izloženim sjevernim dijelovima pojedinih otoka sjevernoga Jadrana. Slični vjetrovi pojavljuju se i u drugim dijelovima svijeta: na sjeveroistočnoj obali Crnoga mora, na obali Bajkalskoga jezera (sarma), na oceanskim obalama Japana (oroši), u Novoj Zemlji i drugdje.

Izvor: Hrvatska enciklopedija

BORIS KAČAN PHOTOGRAPHY

PROČITAJTE JOŠ: 

BURA: Kako nastaje najopasniji vjetar Jadrana?

Sjeli popiti čašu vina, ali je bura sa 189 km/h imala druge planove

I.B.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: