Pelješki most gotov prije pristupnih cesta zbog odabrane tvrtke iz “Republike Srpske”?

Photo: Youtube/Screenshot/Hit/CroDrone

KOMARNA – Nakon pripremnih radova (široj javnosti nevidljivih) koji su u Neretvanskom kanalu trajali od srpnja prošle godine na gradilištu Pelješkog mosta postavljeni su i prvi stalni piloti.

Riječ je o ukupno 148 stalnih pilota na kojima će se temeljiti Pelješki most. Podsjetimo, Brod iz Kine dovezao je 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. Piloti su dužine od 126 do 128 metara i oni su najduži koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta. Svaki pilot težak je oko 250 tona. Kako se očekuje, dva prije postavljena testna pilota biti će odrezana za otprilike dva mjeseca, piše Rogotin.hr.

Razlika između stalnih i testnih pilota je u tome što su stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno, dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštititi, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje. Nakon toga slijedi izvlačenje mulja, čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara, te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota.

Postavljanje pilota nije nimalo lagan posao. Zapravo riječ je o veoma kompliciranom zahvatu posebno kada se uzme u obzir zaštita podmorja Neretvanskog kanala. Pilot se zabija u muljevito dno do čvrste stjenovite podloge. Piloti se zabijaju  posebnim alatima sa platformi na površini što je dobro za podmorje jer se tako izbjegavaju iskopi i širenje nanosa mulja, koji će se pak isisavati na površinu i otpremati kao mineralna sirovina.
Kako doznajemo, ipak najveći problem koji se može pojaviti prilikom zabijanja pilota su vibracije u podmorju pa će se zaštita životinjskog svijeta provoditi sustavom „ air bubble courtain“ koji se pokazao učinkovitom kod ovakvih zahvata. Naime, oko pilota koji se zabija postaviti će se zaštitna kolona unutar koje ostaju mjehurići zraka koji izlaze na površinu i ne šire vibracije u podmorju.

I dok se radovi u Neretvanskom kanalu na Pelješkom mostu polako kreću gotovo ništa se ne radi na pristupnim pelješkim cestama, pa bi se lako moglo dogoditi da se most izgradi prije pristupnih cesta.

Naime, čeka se odluka o odabiru izvođača radova na dijelu pristupne ceste Duboka-Sparagovići na središnjem Pelješcu, a Hrvatske ceste su nedavno raspisale novo javno nadmetanje za izgradnju stonske obilaznice, koja je iznimno važan infrastrukturni projekt u sklopu izgradnje Pelješkog mosta.

Riječ je o investiciji procijenjenoj na oko 449 milijuna kuna.

Međutim, odabir izvođača koji bi gradili pristupne ceste pelješkom mostu baš i ne ide tako glatko i to zbog kompleksnosti zakona o javnoj nabavi.

Photo: Youtube/Screenshot/Hit/CroDrone

Tvrtka iz “Republike Srpske” pod posebnom provjerom

Naime, nadmetanje za odabir najpovoljnijeg izvođača za gradnju 12 kilometara duge dionice Duboka-Sparagovići, vrijednosti 482 milijuna kuna bez PDV raspisan je još u ožujku, ponude su otvorene u lipnju, a Hrvatske ceste još nisu donijele konačnu odluku o izvođaču unatoč probijenim rokovima.

Problem je čini se ponuda tvrtke iz Laktaša ( Republika Srpska) koja je dala znatno nižu cijenu izvođenja radova od procijenjene, čak 321 milijun kuna.

To je bio dovoljan razlog da naručitelj radova Hrvatske ceste ali i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dodatno pročešljaju ponudu, što je pak u konačnici produžilo postupak za pola godine. Kako nam je rečene, nije samo kriterij najniže cijene presudan za odabir firme koja će izvoditi radove, već je važno i je li ponuđač uopće kadar izvesti tako zahtjevne i opsežne radove na pristupnim cestama Pelješkom mostu. Naime, do sada se najniža cijena u postupcima javnog nadmetanja pokazala kao mač sa dvije oštrice. Odabere se izvođač koji ne može dovršiti posao ili u pola posla završi u stečaju. Sve su to okolnosti koje treba uzeti u obzir kod odabira izvođača radova, pojasnili su nam u Hrvatskim cestama.

Pristupne ceste su projektirane kao državna cesta prve kategorije s tehničkim elementima za brzinu od 90 kilometara na sat sa jednim kolnikom i dva prometna traka, za svaki smjer vožnje po jedan. Prometni trakovi široki su po 3,5 metara, s rubnim trakovima od po 0,5 metara i širinom bankine od dva metra. Zbog konfiguracije terena, na cestama je predviđena gradnja više objekata, vijadukata, mostova, podvožnjaka i dvaju tunela.

Načelnik općine Ston, Vedran Antunica je zadovoljan najavljenim radovima stonske obilaznice. Ističe da su na terenu već odrađeni imovinsko-pravni zahtjev premda na trasi zaobilaznice i pristupnih cesta nema općinskog zemljišta. Uglavnom se radi o državnom zemljištu kojim gospodare Hrvatske šume a ima i privatnih parcela.

– Izgradnja stonske obilaznice velika je stvar za našu općinu, jer bi se tako prometno rasteretio Ston. Projekt bi bio potpun kada bi se od Komarne izgradila brza cesta do čvora Karamatići na autocesti. To u ovom trenutku također priželjkujemo-rekao je Antunica.

Od Mosta puno očekuje i načelnik općine Slivno Smiljan Mustapić.

– To je doprinos razvitku naše turističke općine, koja ima preko 220 tisuća noćenja u sezoni, kazao je Mustapić.

Postavljanje pilota trebalo bi biti gotovo za otprilike četiri mjeseca a kompletan projekt pelješkog mosta sa pristupnim cestama trebao bi biti u funkciji najkasnije do 2022 godine.

Rogotin.hr

Vaš komentar