Upoznajte Pomorski muzej u Dubrovniku – Jedan od najbogatijih na Jadranu

Upoznajte Pomorski muzej u Dubrovniku – Jedan od najbogatijih na Jadranu

780
Podijeli objavu
Photo: Pomorski muzej Dubrovnik

DUBROVNIK – Noć muzeja koja se održavala 14. puta za redom u Hrvatskoj, ovog puta 1. veljače, ali kao i uvijek u petak, potaknula nas je da zavirimo u svijet Pomorskog muzeja, a to je onaj u sklopu Dubrovačkog muzeja i sa njegovom voditeljicom višom kustosicom prof. povijesti i arheologije Anom Kaznanić Skurić koja je na tome mjestu od 2014. godine pređemo i sami povijest ovog muzeja.

Gordana Igrec

Kada je osnovan Pomorski muzej u Dubrovniku?

– Na inicijativu Jadranskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) Pomorski muzej je osnovan1949. godine. No, njegovi začeci datiraju još iz 1872. godine, odnosno iz vremena kad je u Dubrovniku osnovan Domorodni muzej, koji je u svom fundusu imao i pomorsku zbirku. Muzej je od 1952. godine smješten na prvom i drugom katu tvrđave sv. Ivana iz 14. stoljeća u gradskoj luci, što mu daje posebnu ambijentalnu vrijednost jer je ostvaren izvanredan spoj sadašnjosti i prošlosti. U prošlosti ova je utvrda štitila ulaz u gradsku luku i bila je jedna od najvažnijih obrambenih utvrda grada.

Ranateljica Pomorskog muzeja u Dubrovniku, Ana Kaznanić Skurić / Photo: Osobni album

Koliko eksponata imate u muzeju?

– Pomorski muzej jedan je od najbogatijih i najznačajnijih muzeja pomorske tematike na istočnoj obali Jadrana, te predstavlja pomorsku ostavštinu šire dubrovačke regije. Muzej posjeduje preko 7000 eksponata iz razdoblja od antičkih vremena do danas. Muzejska građa podijeljena je u 15 muzejskih zbirki, koje imaju svojstvo kulturnog dobra tj. upisane su u Registar kulturnih dobra Republike Hrvatske na listu zaštićenih kulturnih dobara. U stalnom postavu predstavljeno je više od 700 predmeta u okviru tematskih cjelina koncipiranih tako da u kronološkom slijedu ilustriraju razvoj dubrovačkog pomorstva: “Od kasne antike do pada Dubrovačke Republike”, “Pomorstvo dubrovačkog kraja u 19. stoljeću” i “Pomorstvo dubrovačkog kraja u 20. stoljeću”.

Photo: Pomorski muzej Dubrovnik

Što dominira od eksponata?

– Izdvojila bih nalaze s podvodnih lokaliteta brodoloma koji su otkriveni u dubrovačkom akvatoriju. Među najznačajnijim nalazima je antički brodolom iz 1. stoljeća kod rta Glavat na Mljetu. Uz keramičko posuđe (jednostavna serijska keramika, razni tipovi amfora, brodsko kuhinjsko posuđe, luksuzna pečatna keramika itd.) koje je činilo glavnini tereta , pronađene su i velike količine sirova stakla, olovnih sirovina i poluproizvoda. Zbog toga je ovaj brodolom jedinstven u hrvatskom podmorju, a sličnih nalaza malo je i u čitavom Sredozemlju. Potom u fundusu su i ostaci s kasnoantičkoga trgovačkog broda iz 4. stoljeća s lokaliteta u uvali Sobra kod rta Pusti te ostaci s potonulog bizantskog trgovačkog broda iz 11. stoljeća s lokaliteta rt Stoba na Mljetu. Od novovjekovnih brodoloma iz dubrovačkog podmorja koji su istraženi, a koji su u Muzeju, su brodolomi iz druge polovice 16. stoljeća na otoku Šipan, u uvali Suđurad te brodolom iz 17. stoljeća. s lokaliteta Drevine na Koločepu. Za nas je posebno važan brodolom s otoka Šipan jer se radi o potonulom dubrovačkom trgovačkom brodu, zasad jedinom pronađenom, koji je pripadao dubrovačkom trgovcu Jeru Primojeviću. Među posljednjim nalazima koji su Muzeju povjereni na trajno čuvanje te daljnju zaštitu i obradbu su arheološki nalazi s venecijanskog trgovačkog broda koji je krajem 16. stoljeća potonuo u pličini Sveti Pavao kod otoka Mljeta. Trgovački brod koji je svoje putovanje završio na pličini Sv. Pavao prevozio je orijentalni teret namijenjen zapadnom tržištu. Teret broda činila je skupocjeno i raritetno keramičko posuđe proizvedena u osmanskom gradu Izniku. Kao rezultat podvodnih istraživanja ovog brodoloma je kolekcija od oko 60 primjerka izničkog stolnog posuđa ( posuđe za serviranje hrane, tanjuri i zdjelice), neprocjenjive vrijednosti, koja je danas dio fundusa Pomorskog muzeja.

Photo: Pomorski muzej Dubrovnik

– Najstariji predmeti u Muzeju, a koji se vežu uz dubrovačko pomorstvo potječu iz 16. stoljeća i to su: teretnica dubrovačkog jedrenjaka »Santo Jozepo« iz 1543., pismo francuskog kralja Henrika II. o zaštiti dubrovačkih pomorca i trgovaca iz 1557., te. i korice brodske knjige troškova dubrovačkog broda »Santo Spirito« kapetana Toma Sagroevića iz 1580.

Izložene su brojne konzularne isprave, oslikane plovidbene dozvole, fermani, razne nautičke sprave, portreti dubrovačkih pomoraca, zavjetne slike,modeli jedrenjka i parobroda brojne slike jederenjaka i parobroda poznatih slikara marinista iz 19. i 20 stoljeća, pulene, mornarske škrinje, brodski topovi, brodske apoteke, pomorske karte i atlasi i brojni drugi predmeti.

Iako posjedujemo brojne osobne predmete, koje su korsitili dubrovački pomorci na jdrenjacima i parobrodima, kao i brojene matrikule i plovidbene dozvole i slične dokumente, nažalost nismo u posjedu pisama pomoraca koje su slali svojima najbližima.

Imate li koji iznimno vrijedan i poseban eksponat s kojim se osobito ponosite?

Zlatni džepni sat, dar američkog predsjednika Abrahama Lincolna kapetanu Jozu Šunju za hrabrost pri spašavanju posade američkog barka »Homer« 1861. godine / Photo: Pomorski muzej Dubrovnik

– Iako imamo dosta predmeta koji zaslužuju da se istaknu, ipak bih izdvojila zlatni džepni sat, dar američkog predsjednika Abrahama Lincolna kapetanu Jozu Šunju za hrabrost pri spašavanju posade američkog barka »Homer« 1861. Godine.

Riječ je o zlatnom džepnom satu s lancem i pripadajućom kutijicom koji je izrađen 1860. u tvornici poznatog danskog proizvođača satova Jules Jurgensen iz Copenhagena. Na unutarnjem poklopcu sata nalazi se posveta tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Abrahama Lincolna pelješkom kapetanu Jozu Šunju. Kapetan Jozo Šunj ubraja se među najpoznatije pelješke kapetane. Bio je zapovjednik na vlastitom kliperu »Nikola Despot«. Godine 1861. na Atlantiku je spasio posadu američkog barka »Homer«, koji je pod zapovjedništvom kapetana Alfreda Yatesa plovio s teretom palmina ulja i bjelokosti iz Afrike u New York. Brod se našao u oluji i tonuo je. Kapetan Šunj i njegova posada uspjeli su spasiti od sigurne smrti 22 američka pomorca. Za iznimnu hrabrost i požrtvovnost predsjednik SAD-a Abraham Lincoln darovao mu je zlatni sat s posvetom i zlatnim lancem. Sat je izložen u stalnom postavu Muzeja na drugom katu tvrđave sv. Ivana.

Kako ste prikupljali eksponate?

– Dio predmeta iz fundusa prikupljen je još 1941. godine donacijama građana za potrebe izložbe »Dubrovačko pomorstvo kroz vjekove«, koja je bila prva izložba posvećena slavnoj pomorskoj prošlosti Dubrovnika i njegove okolice, a kojoj je glavni cilj bio osnutak budućega Pomorskog muzeja. Iako je s vremenom dio predmeta s izložbe vraćen Crkvi i vlasnicima, ipak ih je mnogo darovano, pohranjeno i predano Pomorskom muzeju, te se oni i dandanas nalaze u njegovom fundusu. Ostatak građe prikupljan je desetljećima, i to ponajviše darivanjem, nešto manje otkupom, a tu su i arheološki nalazi s provedenih podvodnih istraživanja.

Photo: Pomorski muzej Dubrovnik

Do 1987. godine Pomorski muzej bio je pod Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti, nakon čega postaje dio Dubrovačkih muzeja te danas djeluje kao jedna od ustrojstvenih jedinica Dubrovačkih muzeja.

U 2018. godini 75. 217 posjetitelja

Koliko je ljudi posjetilo muzej ove godine tijekom Noći muzeja?

– U Noći muzeja Dubrovačke muzeje posjetilo je ukupno 4810 posjetitelja, dok je Pomorski muzej imao 1140 posjetitelja. U 2018. godini Pomorski muzej imao je 75. 217 posjetitelja.

Tijekom zimskih mjeseci, odnosno u siječnju i veljači imamo najmanji broj posjeta, dok od lipnja do rujna muzej bilježi najveći broj posjetitelja.

Od Dubrovačkih muzeja, Pomorski muzej je, nakon Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževu dvoru, drugi po redu po broju posjetitelja. Velika prednost je i smještaj na gradskim zidinama i u tvrđavi sv. Ivana iz 14. stoljeća, koja se nalazi u staroj gradskoj luci. Po raznovrsnosti i vrijednosti građe koju posjeduje, Pomorski muzej je najbolje mjesto za upoznavanje dubrovačke pomorske baštine.

Imate li neke profesionalne planove u vezi muzeja?

Misija Dubrovačkih muzeja je očuvanje, zaštita, prezentacija i interpretacija lokalnog identiteta, povijesti i kulture Dubrovnika na dobrobit šire javnosti, obrazovanje svih skupina društva i održivo korištenje kulturne baštine.

Naša je vizija biti vrhunski primjer upravljanja, prezentacije i održivog korištenja kulturne baštine te referentno mjesto interpretacije povijesne i suvremene baštine grada Dubrovnika.

Za obavljanje redovne djelatnosti Muzeja, kao i suvremenu muzeološku prezentaciju Pomorskom muzeju nije dovoljan prostor koji trenutno koristimo. Taj temeljni prostorni problem nastojimo riješiti,kako bi mogli dopuniti i proširiti trenutni stalni postav Pomorskog muzeja novim tematskim cjelinama iz razdoblja slavne prošlosti Dubrovačke Republike. Nastojimo u svomu radu sve više koristiti suvremenu tehnologiji u prezentacijii interpretaciji muzejske građe, kako bi omogućilišto bolju interakciju između posjetitelja i muzejskih predmeta. Konsatntno radimo na modernizaciji stalnog postava, digitalizaciji muzejske građe i sl.

Photo: Pomorski muzej Dubrovnik

U Dubrovačkim muzejima ima ukupno 79 zaposlenih, dok u samom Pomorskom muzeju su 4 stručna djelatnika (3 kustosa i preparator za papir) i 6 djelatnika, koji su pomoćno osoblje ( čuvari, blagajnici).

Što Vama osobno znači voditi takav muzej?

– Voditi muzej koji ima jako dugu tradiciju, koji je jedan od najstarijih kulturnih ustanova u Gradu Dubrovniku, koji je jedan je od najznačajnijih Muzeja pomorske tematike u Hrvatskoj i mjesto koje skrbi o maritimnoj baštini Dubrovnika i njegovog kraja velika je odgovornost i izazov. Mogu s ponosom reći da moja matična kuća – Dubrovački muzeji na vrlo osjetljiv i brižan način brine za prošlost i za baštinu koja nam je povjerena na čuvanje. Puno sam naučila u ovih 13 godina. Sudjelovala sam, zajedno s mojim kolegama, u mnogoizložbenih projekata i izdavačkoj djelatnosti muzeja. Sve to čovjeka ispunjava i jako ste ponosni na kraju kada završite neki projekt.U zadnjihdestak godina Pomorski muzej Dubrovačkih muzeja postavio je nekoliko značajnijih izložbi iz fundusa: Pulene – uresi na pramcima jedrenjaka, Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina , Znameniti pomorci Dubrovačke Republike, Iznik osmanska keramika iz dubine Jadrana,Pomorske škrinje, Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja i dr. Objavili smo Vodič kroz stalni postav na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, katalog Zbirke modela i polumodela brodova, katalog Brodske isprave iz Zbrke dokumenta i katalog Stare fotografije i razglednice iz fundusa. Sudjelovali smo u nekoliko međunarodnih projekata: na izložbi Aventuriers des mers u Parizu2016.u Institutu za arapski svijet i u Marseillesu u Muzeju europskih civilizacija. 2017., i izložbi Into the Sea of Intimacy. Underwater Archaeology Tells the Story of the Adriatic (17.12. 2017. do 01. 05. 2018) u Trstu.

Dubrovčani su jako ponosni na svoje kulturno nasljeđe koje su nam naši preci ostavili pa tako i na maritimnu baštinu koja se čuva u našoj instituciji, koja ima svoju kulturnu i povijesnu vrijednost. Tako da su rado viđeni gosti na otvaranju brojnih izložbi i drugih događanja koje organiziramo.

Koliko košta ulaznica? I od kad do kad ste otvoreni?

– Cijena jedinstvene muzejske ulaznica iznosi 120 kn za individualce i 25 kn za učenike i studente obuhvaća sve muzejsko-galerijske ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovniku i vrijedi 7 dana od dana prvog posjeta jednoj od ustanova. Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije te djeca mlađa od 12 godina ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim muzejima, te stalnim i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

Za vrijeme zimskog radnog vremena (3. studenoga – 21. ožujka) Muzej je otvoren od 9 do 16 sati, dok u periodu od 22. ožujka do 2. studenoga radno vrijeme je od 9 do 18 sati. Muzej je zatvoren ponedjeljkom.

Muzej posjećuju školarci iz svih dijelova Hrvatske, ali ipak najviše je riječ o školama s područja naše županije.

Ima li muzej i svoju edukativnu funkciju?

– Naravno. Edukacija u muzeju važan je segment muzeološkog rada, što Dubrovački muzeji posebno ističu u svom radu. Edukativni programi usmjereni su ne samo na stjecanje znanja, već i različitih vještina i iskustava. Tijekom godine organiziraju se u suradnji s muzejskim pedagogom brojne edukativne radionice i igraonice namijenjene djeci iz dječjih vrtića, osnovnoškolcima i srednjoškolcima. Muzejska edukacija uključuje stručna opća i tematska vodstva po stalnom postavu ili povremenim izložbama. Učenje putem igre najbrži je način usvajanja znanja. Ono postaje još zanimljivije i uzbudljivije kad se prezentira uz pomoć nekih prepoznatljivih likova – pomoćnika u procesu učenja (edukativnih maskota Muzeja). Vlastelin Đivo i sluškinja Pavle vode djecu kroz razna povijesna razdoblja nekadašnje slavne povijesti Dubrovačke Republike. Od pedagoško –edukativne publikacija u izdanju Dubrovačkih muzeja izdvojila bih: ilustrirani edukativni vodič »Pavle i Đivo u Pomorskom muzeju« i edukativna bojanku »Dubrovački povijesni brodovi«, koja osim predložaka za bojanje, donosi i osnovne informacije o dubrovačkim povijesnim brodovima. Autorica ovih izdanja je muzejska pedagoginja Aleksandra Piteša.

Dubrovački muzeji suvremeno su organizirana baštinska ustanova koja na vrlo osjetljiv i brižan način brine za prošlost i za baštinu koja nam je povjerena na čuvanje. Naša je dužnost da građu koja nam je povjerena na čuvanje predstavljamo posjetiteljima i ostalim ljubiteljima kulturne baštine, što Pomorski muzej Dubrovačkih muzeja putem stalnog postava, povremenih izložbi i kroz razne muzejske publikacije i radi.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: