MIRJANA MIKULEC Vodič kroz dizajn dalmatinskih i istarskih interijera

MIRJANA MIKULEC Vodič kroz dizajn dalmatinskih i istarskih interijera

1961
Podijeli objavu
Photo: Mirjana Mikulec

„Privremeni dom“ naziv je najnovije knjige autorice Mirjane Mikulec koji nije potrebno posebno predstavljati široj javnosti kao poznatu dizajnericu interijera. Ali, knjigu u kojoj je obuhvatila i kulturu stanovanja u „dalmatinskoj i istrijanskoj kući“ i njihovo uređenje u skladu s tradicijom kao i sa suvremenim potrebama svakako je vrijedno bilo porazgovarati s njezinom autoricom o toj „tvrdoukoričenoj” temi.

I mi možemo dalmatinski interijer brendirati kao što su to učinili Skandinavci sa svojim!

Gordana Igrec

Kako ste došli na ideju da izdate knjigu Privremeni dom? Odakle Vam inspiracija?

– U posljednje je vrijeme zaista primjetan rast interesa za opremanjem prostora za najam, bilo da je riječ o jednodnevnom najmu ili pak stanovima koje unajmljujemo na duži rok – i to ne samo na moru, već i u kontinentalnom dijelu Lijepe naše. Kako je konkurencija sve veća i jača, iznajmljivači traže nove načine kako svoj prostor učiniti drugačijim i privući pažnju. Upravo je uređenje i sam dizajn često onaj jezičac koji prevagne u odabiru, ali i definira cijenu i omogućuje vlasnicima da se istaknu u moru drugih stanova koji su na tržištu.

Zašto baš takav naslov?

– S obzirom na to da je u jednakoj mjeri posvećen unajmljivačima, kao i iznajmljivačima, nazvala sam knjigu Privremeni dom. Napokon, tako bismo se, u idealnom slučaju, i trebali osjećati u svim prostorima za najam, neovisno o tome jesmo li došli na godišnji odmor u drugi grad, pronašli stan u kojem ćemo boraviti neko vrijeme ili tek pobjegli na vikend u vlastitu vikendicu.

Photo: Mirjana Mikulec

Odakle ste crpili nadahnuće za sadržaj knjige koji nam predstavljate?

– Nastojala sam prikupiti i na jednom mjestu objediniti razne savjete i ideje koji dobro dođu svima koji se planiraju baciti u ove vode, te napraviti svojevrsni praktični vodič od same ideje pa sve do posljednjih detalja. Sve knjige koje sam do sada napisala imaju jasne i konkretne savjete potkrijepljene primjerima, pa sam i ovaj najnoviji naslov obogatila raznim smjernicama, idejama, čestim greškama koje valja izbjeći, dobrim primjerima iz prakse i sl. S obzirom na to da sam projektirala zaista puno stanova i kuća s ovom namjenom, diljem Hrvatske i regije, podijelila sam knjigu u poglavlja, pa se tako jedno bavi isključivo opremanjem kuća na moru, drugo pak u kontinentalnim predjelima, treće je namijenjeno svima koji traže stan za najam i slično.

Kakva je kultura stanovanja u tim našim vikend kućama na moru prema Vašoj prosudbi?

– Mislim da se u posljednje vrijeme slika znatno popravila, i to zahvaljujući raznim servisima poput Bookinga ilo Airbnb-ja. Danas gosti točno znaju gdje odlaze, pa prodavanje sunca i mora po nerealnim cijenama iznajmljivačima sad već znatno teže polazi za rukom. U posebnom poglavlju nove knjige posvećenom upravo ovim kućama navela sam mnoštvo smjernica i ideja kako očuvati izvorni mediteranski šarm i istovremeno je učiniti atraktivnom posjetiteljima.

U kakvom su stanju posebice interijeri starih dalmatinskih i istarskih kuća?

– To zaista ovisi od slučaja do slučaja, odnosno od kuće do kuće i tome što klijent želi. Ne volim baš generalizirati, ali mislim da Istra ipak vodi jer gotovo svakodnevno nikne nova luksuzna vila ili pak stara kamena kuća doživi temeljitu renovaciju, ali ne sumnjam ni da Dalmaciju čeka tako nešto. Uvijek ističem da je zadržavanje nekih starinskih akcentnih komada u starim kućama zapravo jako poželjno, pogotovo u kombinaciji s novim, jednostavnim i pročišćenim dizajnom. Gosti vole i žele osjetiti duh mjesta u koje su došli ili planiraju doći, a vi kao najmodavac biste to trebali osigurati i izgledom interijera koji će odisati autohtonim šarmom. Napokon, puno će vremena najvjerojatnije provesti upravo u stanu ili kući koju su unajmili, bilo odmarajući od ispunjenog i aktivnog dana ili uživajući u miru i tišini mjesta u koje su došli.

Photo: Mirjana Mikulec

U čemu crpiti nadahnuće ili odakle početi uređivati takav interijer?

– Nadahnuće bi svakako trebala biti sredina i krajolik u kojem se kuća nalazi. Ako je kuća smještena u priobalju, mediteranski je stil sasvim logičan izbor. Nema smisla imitirati zagrebačke starograđanske stanove u srcu Istre, zar ne? Upravo izvornost, šarm, materijale, pa i boje treba prenijeti na interijer. Uvijek pozdravljam zadržavanje pokojih starinskih komada namještaja, osobito kada posluže kao kakav ukras ili podsjetnik na minula vremena. A odakle početi s uređenjem prvenstveno ovisi o tome u kakvom je kuća stanju i, naravno, budžetu, tako da to zaista ovisi od slučaja do slučaja, no prethodno navedene smjernice definitivno mogu poslužiti kao univerzalne stilske vodilje.

Kako obično Vi uređujete staru dalmatinsku kuću?

– Ovisi o klijentu i njegovim željama. Osobno, uvijek savjetujem da se u određenoj mjeri zadrži osjećaj izvornosti i autohtonog izgleda, no konačna je odluka ipak na samim vlasnicima. Najčešće nastojimo zadržati primjerice izvorne zidove, a ako to nije moguće, onda je svakako poželjno osloniti se na karakterističnu paletu boja koje imitiraju okoliš, dakle zelena, plava, bež, smeđa, sive nijanse…tome svemu pridodajte pokoji izvorni komad namještaja ili stare predmete koji možda nemaju više funkciju koju su imali prije, no daju neodoljiv starinski šarm.

Photo: Mirjana Mikulec

Poštujete li tradiciju pri uređenju?

– Naravno, mislim da uvelike doprinosi konačnom izgledu interijera, no, krajnja je odluka ipak na vlasniku i njegove su želje ipak na prvom mjestu. Osobno volim zadržati razne izvorne elemente i duh mjesta u kojem se interijer nalazi, mislim da su takvi prostori puno ugodniji i nekako topliji za boravak, pogotovo stranim gostima željnim upoznavanja sredine u koju dolaze.

Što biste preporučili ljudima koji idu na uređenje interijera u svojim starim kućama na obali?

– Pa teško mi je na ovo dati univerzalni odgovor, no sve od navedenog u konačnici je važno za izgled prostora i kako ćete se vi ili posjetitelji u njemu osjećati. Izvorni detalji definitivno su poželjni i dat će prostoru ono nešto, no to ne znači da se možete osloniti samo na njih, baza prostora jednako je važna. Uvijek je zgodno i neke komade namještaja iskoristiti i dati im novu namjenu. Stari blagovaonski stolac možda više ne paše u blagovaonicu, ali u hodniku može poslužiti kao odličan akcent ili u spavaćoj sobi zamijeniti noćni ormarić. Naravno, ovisi i o budžetu kojim vlasnik raspolaže ili želi uložiti. Upravo zato sam u jednom dijelu nove knjige navela i savjete za uređenje koji ne koštaju gotovo ništa, a vrlo su efektni i dat će vidljiv rezultat.

Photo: Mirjana Mikulec

Koliko su naši ljudi pomodari, a koliko se drže tradicije i stalo im je do tradicije kada je posrijedi održavanje i uređenje interijera? Pogotovo u vikend kućama ili starim obiteljskim kućama u Dalmaciji i Istri?

– Po mom iskustvu, većina spada u sredinu pa tako spajaju najbolje od dvaju svjetova, što je, vjerujem, i najbolji izbor. No ima onih koji bespotrebno slijepo prate trendove, kao i onih koji se čvrsto drže “tradicije” iz krivih razloga, odnosno nemaju apsolutno nikakvu namjeru uložiti u izgled prostora koji namjeravaju iznajmljivati. Nažalost, to onda daje krivu sliku koju je kasnije teško ispraviti, a suvremeni se posjetitelj najvjerojatnije neće vratiti ako ga dočeka raspadnuti namještaj i oštećeni zidovi. Općenito, kriva je percepcija da vam za uređenje interijera treba puno novca. I s malim se budžetom može itekako puno napraviti, a katkad je najbolje ne žuriti i jednostavno postepeno ulagati. Napokon, to su najčešće i najljepši interijeri – oni koji nastaju godinama i “stare” poput vina.

Može li starina kojoj se vratio njen nekadašnji sjaj biti primamljiva i stranom turistu?

– Naravno da može, baš kao što su i Skandinavci od svojih interijera napravili pravi pravcati brend – pa čak i svojevrsne popularne filozofije poput švedskog Lagoma ili danskog Hyggea koji su posljednjih godina zaludili svijet, ali za to je ipak potrebno puno remena. Napokon, turisti i žele vidjeti dio kulture i povijesti utkane u četiri zida kada dođu u naše krajeve. I sami kada putujemo u neku stranu zemlju želimo osjetiti duh tog grada na svakom koraku, zar ne?

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: