Velika gospodarska kriza u Dalmaciji u 19. stoljeću – Zvuči poznato, zar ne?

Photo: Jugoslavenska kinoteka/Screenshot/Morski.hr

Nakon što smo u tri nastavka upoznali manje poznate činjenice o otoku Hvaru, u novoj rubrici “Jeste li znali?”, Gordana Igrec vodi nas u Dalmaciju 19. stoljeća. Potpuno drugačiju Dalmaciju od one danas, ali ipak u mnogočemu možemo pronaći sličnosti sa današnjicom. 

Jeste li znali?

Da – je 80-tih godina 19.stoljeća Dalmaciju pogodila privredna vinska kriza, koja je najviše štete nanijela vinogradarstvu, osnovnom izvoru egzistencije seljaštva i akumulacije kapitala. Katastrofalne posljedice vinske klauzule još je povećala filoksera, koja se 1894.godine pojavila na otocima sjeverne Dalmacije i odatle se širila prema jugu. A nakon isteka desetogodišnjeg roka trgovačkog ugovora s Italijom nije obnovljena vinska klauzula pod pritiskom mađarskih proizvođača. Otada se dalmatinska proizvodnja vina na tržištu Monarhije sukobljava s konkurencijom mađarskih vina.

Photo: Vinopedia/Vanja Žanko

Da – se dalmatinsko građanstvo 19. stoljeća pretežno bavilo trgovinom, a manje obrtom. Zbog slabih prometnih veza u zadarskom području trgovina i obrt bili su ograničeni na lokalno tržište. Splitsko područje bilo je u povoljnijem položaju jer su se u njemu stjecale glavne željezničke i cestovne prometnice.

Da – su se 90-tih godina 19.stoljeća za Dalmaciju počeli zanimati neki financijski krugovi iz Beča. Dalmacija ih je najviše privlačila kao strateško područje u vezi s izgradnjom trgovačke i ratne mornarice.

Da – i početkom 20.stoljeća Dalmaciju pogađaju nerodne godine i druge nedaće. Peronospora se diljem cijele pokrajine nemilice širi i uništava vinogradarstvo. Da bi se obnovili vinogradi amerikanskom lozom, odobreno je 1910. godine u ime beskamatna zajma 274 800 kruna. Tim novcem se, međutim, nije ništa uspjelo postići. Peronosporu prate nerodice, suše i poplave, a  pučanstvo strada od gladi.

Da – je Pučki list u veljači 1909.godine izvijestio kako je u Šibeniku i mnogim selima okolice zavladala takva glad da ljudi za prehranu beru i kuhaju smrčiku. Još je teža nerodica nastala godinu dana poslije.

Photo: Youtube/Screenshot

Da – je zbog siromaštva, gladnih godina i besperspektivnosti, a i zbog promidžbe beskrupuloznih iseljeničkih agencija, uslijedilo je u prvom desetljeću 20.stoljeća masovno iseljavanje pučanstva. Od siječnja do svršetka studenog 1909.godine iselilo se preko Trsta u Ameriku oko 20 tisuća ljudi!

Da – u Pučkom listu piše 1909.godine novinar J.Pivčević sljedeće: „U težnji za srećom iseljenici u Americi završavaju u njezinim podzemnim rudnicima, smrdljivim i močvarnim, zagušenim radionicama, skladištima i trgovištima. Drugi idu iz obijesti ili iz prkosa, slušajući tamošnje neduševne kupce ljudskog mesa za daleki svijet, i zavađaju se za obećanjima lažnim i pretjeranim istih naših koji su već u Americi. Ljuto se varaju oni koji se žele iseliti, upozorava isti autor, jer ni Amerika nije ono što je nekad bila. Rijetki su se pomogli, još rjeđi obogatili, a većina ih nema čime da se kući vrati, nego se klatare od nemila do nedraga.“

Photo: Youtube/Screenshot

Da – su vrativši se iz 1.svjetskog rata, brojni su dalmatinski težaci zatekli uništena gospodarstva, neobrađene i zapuštene vinograde i maslinike. Stoga su se odmah prihvatili obrade zemlje radi osiguranja egzistencije svojih obitelji. Međutim ubrzo su se pogoršali odnosi s predstavnicima nove države, pa su izbili sukobi. Prvi sukob u južnoj Dalmaciji dogodio se sa stanovništvom stonskog primorja u svibnju 1919.godine kada su vojne vlasti pozvale na dvomjesečnu vježbu mladiće rođene 1885.godine i zaprijetile kaznama onima koji se ne odazovu. Unatoč prijetnji, primorci se nisu odazvali pozivu, prvenstveno zbog toga što je tada bilo vrijeme najvećih poljskih radova.

Gordana Igrec

Vaš komentar