Velika gospodarska kriza u Dalmaciji u 19. stoljeću – Zvuči poznato, zar...

Velika gospodarska kriza u Dalmaciji u 19. stoljeću – Zvuči poznato, zar ne?

752
Podijeli objavu
Photo: Jugoslavenska kinoteka/Screenshot/Morski.hr

Nakon što smo u tri nastavka upoznali manje poznate činjenice o otoku Hvaru, u novoj rubrici “Jeste li znali?”, Gordana Igrec vodi nas u Dalmaciju 19. stoljeća. Potpuno drugačiju Dalmaciju od one danas, ali ipak u mnogočemu možemo pronaći sličnosti sa današnjicom. 

Jeste li znali?

Da – je 80-tih godina 19.stoljeća Dalmaciju pogodila privredna vinska kriza, koja je najviše štete nanijela vinogradarstvu, osnovnom izvoru egzistencije seljaštva i akumulacije kapitala. Katastrofalne posljedice vinske klauzule još je povećala filoksera, koja se 1894.godine pojavila na otocima sjeverne Dalmacije i odatle se širila prema jugu. A nakon isteka desetogodišnjeg roka trgovačkog ugovora s Italijom nije obnovljena vinska klauzula pod pritiskom mađarskih proizvođača. Otada se dalmatinska proizvodnja vina na tržištu Monarhije sukobljava s konkurencijom mađarskih vina.

Photo: Vinopedia/Vanja Žanko

Da – se dalmatinsko građanstvo 19. stoljeća pretežno bavilo trgovinom, a manje obrtom. Zbog slabih prometnih veza u zadarskom području trgovina i obrt bili su ograničeni na lokalno tržište. Splitsko područje bilo je u povoljnijem položaju jer su se u njemu stjecale glavne željezničke i cestovne prometnice.

Da – su se 90-tih godina 19.stoljeća za Dalmaciju počeli zanimati neki financijski krugovi iz Beča. Dalmacija ih je najviše privlačila kao strateško područje u vezi s izgradnjom trgovačke i ratne mornarice.

Da – i početkom 20.stoljeća Dalmaciju pogađaju nerodne godine i druge nedaće. Peronospora se diljem cijele pokrajine nemilice širi i uništava vinogradarstvo. Da bi se obnovili vinogradi amerikanskom lozom, odobreno je 1910. godine u ime beskamatna zajma 274 800 kruna. Tim novcem se, međutim, nije ništa uspjelo postići. Peronosporu prate nerodice, suše i poplave, a  pučanstvo strada od gladi.

Da – je Pučki list u veljači 1909.godine izvijestio kako je u Šibeniku i mnogim selima okolice zavladala takva glad da ljudi za prehranu beru i kuhaju smrčiku. Još je teža nerodica nastala godinu dana poslije.

Photo: Youtube/Screenshot

Da – je zbog siromaštva, gladnih godina i besperspektivnosti, a i zbog promidžbe beskrupuloznih iseljeničkih agencija, uslijedilo je u prvom desetljeću 20.stoljeća masovno iseljavanje pučanstva. Od siječnja do svršetka studenog 1909.godine iselilo se preko Trsta u Ameriku oko 20 tisuća ljudi!

Da – u Pučkom listu piše 1909.godine novinar J.Pivčević sljedeće: „U težnji za srećom iseljenici u Americi završavaju u njezinim podzemnim rudnicima, smrdljivim i močvarnim, zagušenim radionicama, skladištima i trgovištima. Drugi idu iz obijesti ili iz prkosa, slušajući tamošnje neduševne kupce ljudskog mesa za daleki svijet, i zavađaju se za obećanjima lažnim i pretjeranim istih naših koji su već u Americi. Ljuto se varaju oni koji se žele iseliti, upozorava isti autor, jer ni Amerika nije ono što je nekad bila. Rijetki su se pomogli, još rjeđi obogatili, a većina ih nema čime da se kući vrati, nego se klatare od nemila do nedraga.“

Photo: Youtube/Screenshot

Da – su vrativši se iz 1.svjetskog rata, brojni su dalmatinski težaci zatekli uništena gospodarstva, neobrađene i zapuštene vinograde i maslinike. Stoga su se odmah prihvatili obrade zemlje radi osiguranja egzistencije svojih obitelji. Međutim ubrzo su se pogoršali odnosi s predstavnicima nove države, pa su izbili sukobi. Prvi sukob u južnoj Dalmaciji dogodio se sa stanovništvom stonskog primorja u svibnju 1919.godine kada su vojne vlasti pozvale na dvomjesečnu vježbu mladiće rođene 1885.godine i zaprijetile kaznama onima koji se ne odazovu. Unatoč prijetnji, primorci se nisu odazvali pozivu, prvenstveno zbog toga što je tada bilo vrijeme najvećih poljskih radova.

Gordana Igrec

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: