NOVE TEHNOLOGIJE Plutajući zeleni otok, rješenje za gospodarnje otpadom

NOVE TEHNOLOGIJE Plutajući zeleni otok, rješenje za gospodarnje otpadom

701
Podijeli objavu
Photo: Marko Brnčić

Uvođenjem novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom došlo je do velikih problema u njegovoj primjeni.  Osim višestrukih poskupljenja nije postignut ni efekt povećanja odvajanja otpada. Uvesti odvojeno sakupljanje otpada na mjestu nastanka je u dobrom djelu Primorja i Dalmacije gotovo neizvedivo iz više razloga. Prvi su prostorni jer u arhitekturu i drevna urbanistička rješenja koja su nerijetko pod nekim vidom zaštite, nije moguće intervenirati. Vremenski pak uvjeti (vjetar) ne tolerira ni minimum nadzemnih posuda, a kamo povećanje njihovog broja za barem 5 puta.  O vizualnom i mirisnom zagađenju ne treba ni trošiti riječi.

Molok

Trebalo je dakle pronaći način kako ljudima u priobalju omogućiti smisleno odvajanje otpada na mjestu nastanka, a da ono ne bude odveć komplicirano i neefikasno kao u slučaju podzemnih spremnika s kojima mnogi muku muče, koliko god su nas u početku uvjeravali u idilu. Brzo su isplivale dječje bolesti poput čestih kvarova, prodora vode, zakrčenog  pristupnog puta, te zagađenja kamenog poda uljem koje se cijedi prilikom pražnjenja. O malom kapacitetu i velikim troškovima ugradnje te omjeru iskopa 1:10 na štetu volumena otpada mogu govoriti ljudi koji imaju iskustva poput grada Trogira koji je nedavno zamijenio podzemne sustave šest puta većim polupodzemnima na jednakom nadzemnom prostoru. Nov sustav koji je suvremeno zagospodario našom obalom nosi ime MOLOK.

A što je s otocima?Dokle ćemo gledati kako pale i zakapaju?Jesu li stada smrdljivih kontejnera na svakom lukobranu pravo rješenje?2012. proizveli smo prvi hrvatski zeleni plutajući otok!www.kontejner.hr

Objavljuje Marko BrnčićPonedjeljak, 5. veljače 2018.

– Za razliku od sličnih sustava koji se mogu pronaći na tržištu, pošteđen je dječjih bolesti i problema s kojima se susreću oni kojima manjka iskustva i razvijaju svoj proizvod zajedno sa svojim korisnicima nerijetko na njihovu štetu, govorim to stoga što se ime branda često koristi za slične sustave koji mu svojom kvalitetom i tehničkim rješnjima nisu dorasli, pa da se ne bi stekao dojam kako MOLOK ne valja (iz nekog razloga) – kaže Marko Brnčić direktor tvrtke STP d.o.o.

– Pun je internet informacijama o MOLOK polupodzemnim sustavima, pa na to sad trenutno ne bi trošili vrijeme već bi se fokusirali na proizvod koji je u suradnji s tadašnjim Marinetek NCP plasiran na naše tržište još 2012. godine. Radi se o plutajućem pontonu na koji su montirana 3 MOLOK u ovom slučaju polupodvodna kontejnera koji omogućuju korisnicima privremenu pohranu i do 20m³ sirovine u tri različite frakcije – pojašnjava Brnčić.

Photo: Marko Brnčić

Što to nudi plutajući zeleni otok?

– Nudi rješenja za probleme nastale iz svega gore navedenoga uz to što provedbu Zakona o održivom gospodarenju otpadom čini mogućom i u dijelovima Lijepe naše u kojima je to do pojave pontona bila znanstvena fantastika. Tako su gradovi uz obalu dobili šansu kao i otoci, uvale i mjesta bez komunalne infrastrukture kao npr. Šćedro.

Svi smo svjesni situacije da bi odvojeno sakupljanje imalo smisla, mora biti na ruku svim korisnicima, kako žiteljima tako i turistima koji u sezoni povećaju populaciju i za 6 puta. Prema tome treba izabrati sustav koji će moći izaći na kraj s tolikim rapidnim povećanjem populacije u ljetnim mjesecima. Traži se ogroman prostor za otpad na maloj kvadraturi, u centru priobalnog grada. Zvuči i je nestvarno zbog svega navedenog, no stvari se još dodatno kompliciraju ukoliko se radi o kulturnoj baštini, pa je i kopanje strogo ograničeno.

Photo: Marko Brnčić

Što ima svaki priobalni grad? Luku! Luka je centar okupljanja te je kao takvu treba preorganizirati i dati joj dodatni sadržaj u vidu zelenog plutajućeg otoka, koji je izmjestiv prema potrebama i željama. Osim što je mjesto privremenom implementacijom pontona obogaćeno dodatnim metrima privezne linije, dobila se i centralizirana točka privremenog sakupljanja koja se koristi i s morske i s kopnene strane. To znači da sada uslugu pražnjenja plutajućeg zelenog otoka možete neometano pružati i za vrijeme i u jeku ribarske fešte dok se  istovremeno na obali ne možete probiti biciklom?! Koliki je to benefit možda je najbolje pitati komunalce. Morski pristup kao da su svi zaboravili, kao i mnogobrojne ribarske brodove s kranom koji su radi nedostatka posla često privezani u svojim matičnim lukama.

Molok pražnjenje sustava / Photo: Marko Brnčić

Nismo zaboravili ni omiljena noćilišta nautičara na slobodnom vezu koja nakon mnogobrojnih „Yacht week-ova“ zahtijevaju skupa čišćenja podmorja, ne iz razloga što su nesmotreni i nepažljivi već alkohol i vjetar u kombinaciji čuda odnesu s palube u more. Jednaki krivac su neadekvatne potkapacitirane posude uz obalu čiji sadržaj nošen burom također pronađe svoj smještaj na morskom dnu. U današnje je vrijeme u porastu broj podmorskih akcija čišćenja podmorja što je u principu saniranje posljedica koje neće trajno otkloniti problem. MOLOK plutajući zeleni otok otklanja uzroke zagađenja, a stoji višestruko manje od jedne akcije čišćenja – ističe Brnčić.

Molok pražnjenje sustava / Photo: Marko Brnčić

Hoće li marine i zakrčeni primorski, posebno oni nautički centri uvidjeti prednost ovog sustava, odnosno hoće li prigrliti domaću pamet i rješenje, vidjet ćemo svakako već ove turističke sezone koja samo što nije počela.

D.G.

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: