2 min. čitanja

DRASTIČNE PROMJENE U JADRANU Tradicionalne riblje vrste nestaju i idu prema sjeveru

DRASTIČNE PROMJENE U JADRANU Tradicionalne riblje vrste nestaju i idu prema sjeveru
Photo: Wikimedia

Životinjski svijet podmorja sjevernog Jadrana posljednjih se godina drastično mijenja, ekoustav tog mora, koje je donedavno funkcioniralo kao “mali Atlantik”, ozbiljno je ugrožen, a ribari su tek kotačić u mehanizmu odgovornosti za takvu situaciju.

Zaključak je to razgovora s morskim biologom Nevenom Ivešom, asistentom na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta “Juraj Dobrila” u Puli, koji se tom problematikom bavi posljednjih pet-šest godina.

– Pogrešno je što su prsti uvijek upereni u ribare i ribolov kao ‘problematičnu djelatnost’. Ljudi ne uzimaju u obzir sve ostalo što itekako negativno utječe, a ribari su samo oni koji trpe najveće posljedice jer su direktno vezani uz more. Ovdje se radi o kumulativnom učinku raznoraznih efekata koji nisu dovoljno istraženi pa se ne može reći koji ima najveći negativni utjecaj na okoliš.

Photo: Morski.hr / Ilustracija

Tu je sve pomiješano: klimatske promjene i politika, apartmanizacija, urbanizacija, loš tretman otpadnih voda, otpad, sidrenje u uvalama… Naravno, problem su i ribarski kapaciteti susjedne Italije. Uglavnom, puno je tu faktora i treba sagledati cjelovitiju sliku od toga da se kaže: ‘Ah, ribar je kriv jer je kočario, jer vuče panulu gdje treba i gdje ne treba’ i slično – kaže Iveša za Jutarnji list.

Klimatske su promjene, dodaje, jedan od glavnih čimbenika koji utječu na globalne promjene u distribuciji morske biote.

– Zbog povećanja temperature mora dolazi do velikih seoba nekih organizama na nova područja.

Ribe koje vole toplije more dolaze na sjeverni Jadran koji je vrlo specifičan ekosustav. U znanstvenoj literaturi uspoređuju ga s Atlantskim oceanom, s obzirom na dubine i bogatstvo hranjivih tvari. Novopridošle vrste utječu na prirodnu ravnotežu sjevernog Jadrana – objašnjava pulski morski biolog.

Iveša se u svojim istraživanjima fokusirao na termofilne vrste riba.

– To su južnjačke vrste koje su autohtone, doduše, i za Jadran, ali su bile fokusirane na njegov južni dio. Sad se, kako se zagrijava sjeverni dio, one polako sele. Kako su izrazito agresivne i brze, preuzimaju dominaciju – ističe Iveša.

Photo: Youtube/Screenshot

Najočitiji je primjer, prema njegovim riječima, riba strijelka.

– Ona je jedna od najkarizmatičnijih vrsta jer se najčešće spominje u literaturi i najviše ju se, zapravo, i lovi.

Najagresivnija je i ubija drugu ribu ne samo zbog hrane, nego, ajmo reći, i zbog ‘obijesti’. Ustanovljeno je da ulazi čak i u kaveze brancina i orada te ubija ribu koju na kraju niti ne pojede – kaže Iveša, dodajući da je strijelka najveća konkurencija brancinu.

Ta se riba gospodarski, doduše, iskorištava, ali ljudi su, kaže Iveša, na sjevernom Jadranu prema njoj skeptični.

Jutarnji list

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.