Započela dvodnevna Konferencija o ribarstvu u Šibeniku

Foto: MP

ŠIBENIK – Konferencija o ribarstvu koju organizira Ministarstvo poljoprivrede, započinje u 11 sati u Šibeniku. Tijekom dvodnevne konferencije predstavnici ribarskog sektora, znanstvene zajednice te resornih ministarstava, raspravljat će o ključnim temama: stanju resursa i upravljanju malom plavom ribom, kontroli ribarstva, novim trendovima u akvakulturi te financiranju ribarskog sektora.

Ribolov male plave ribe ili plivaričarski ribolov najvažniji je dio ribarstva u Hrvatskoj. Ulovna flota broji preko 200 plovila te izravno zapošljava oko 1400 ljudi, dok ukupni ulov od preko 60 tisuća tona male plave ribe čini preko 90 posto ukupne količine iskrcaja i oko 56 posto vrijednosti ukupnog ulova. O plivaričarskom ulovu ovisi i cjelokupna industrija prerade ribe koja zapošljava oko 3300 ljudi, ali i djelatnost uzgoja tuna.

Ribolov pridnenih vrsta ili koćarski ribolov po ulovu je drugi najvažniji dio ribarstva u Hrvatskoj. Ulovna flota broji preko 350 plovila i iako ukupni ulov predstavlja oko 6% mase, vrijednost iskrcaja je daleko veća i predstavlja oko 25% ukupne vrijednosti iskrcaja, odnosno oko 15 milijuna eura.

Stanje ribljeg fonda pokazuje se da je stanje s resursima znatno bolje na istočnoj strani Jadrana, a poglavito u području teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Ova činjenica ukazuje na to da Republika Hrvatska ipak odgovorno iskorištava morske resurse, ali i da mjere koje se provode u našem ribarstvu imaju smisla i pokazuju pozitivan utjecaj na stanje u moru.  

Hrvatska je predvodnik u upravljanju resursima male plave ribe, ne samo na Jadranu nego i šire, proaktivnim djelovanjem u pogledu predlaganja mjera i aktivnosti. Zajedničkim naporima Ministarstva poljoprivrede i hrvatskih predstavnika u Europskom parlamentu trenutačno je zaustavljen sustav upravljanja ribljim resursima temeljen na kvotama te se nastavlja na aktivnostima za uvođenje drugačijeg koncepta, primjerenijeg mediteranskim prilikama. Nakon 5 godina aktivnosti od 1. studenog 2018. godine je ponovno omogućeno korištenje obalnih mreža potegača i malih plivarica kao tradicijskih alata na tradicionalnim ribolovnim poštama, uz garancije strogog nadzora i kontrole radi održivosti ove europske iznimke u području ribarstva za koju se izborila hrvatska ribarstvena administracija.

Akvakultura u Hrvatskoj obuhvaća uzgoj u moru i uzgoj u kopnenim vodama. Najznačajnije vrste riba u uzgoju su lubin, komarča i atlantska plavoperajna tuna, a školjkaša dagnja i kamenica. Ukupna proizvodnja u akvakulturi porasla je za oko 25 posto u proteklih pet godina. Najveći rast zabilježen je u segmentu uzgoja bijele morske ribe (lubina i komarče) čija je proizvodnja u posljednjih pet godina gotovo udvostručena, i čija vrijednost iznosi gotovo 70 posto ukupne vrijednosti proizvodnje u akvakulturi koja je iznosila 101 milijun eura (2017.).

Sufinanciranje sredstvima EU iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju je 348,7 milijuna eura (252,6 milijuna eura iz proračuna EU, a 96,1 milijuna eura iz proračuna RH). Kroz ovaj Operativni program modernizirali smo našu već zastarjelu ribarsku flotu i unaprijedili uvjete na 120 ribarskih plovila. Dodijeljeno je oko 130 milijuna kuna za 6 ribarskih luka, financira se preko 250 dana privremene obustave ribolova, nabavljeno je 58 specijaliziranih vozila za prijevoz ribe i uloženo u 12 hladnjača.  Financirana su ulaganja 37 uzgajivača u marikulturi i slatkovodnoj akvakulturi, a podržana je i uspostava 7 novih uzgajališta. S dodijeljenih 135 milijuna kuna izgrađeno je i opremljeno 5 novih pogona za preradu ribe i modernizirana i opremljena su 23 postojeća prerađivačka objekta. Za lokalne razvojne strategije u ribarstvu, njih 14, dodijeljeno je preko 200 milijuna kuna. U programskom razdoblju 2021.-2027. na raspolaganju je financijska što se tiče EU dijela u iznosu od 243.687.047 eura,  što je smanjenje za neznatnih 3,54 posto. 

Photo: Konferencija o ribarstvu / Facebook

Nadzor i kontrola ključ je uspješnog upravljanja resursima. Hrvatski model sustava nadzora i kontrole prepoznat je i na razini EU kao moderan i inovativan, a  ministarstvo je iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u proteklom razdoblju povuklo značajna sredstva, ukupno 75 milijuna kuna s PDV-om, koja su uložena u razvoj novih tehnologija ali i nabavu besposadnog zrakoplovnog sustava, brzih plovila i druge opreme za kontrolu ribarstva.

Na 750 plovila instalirani su uređaji za praćenje plovila i elektronski očevidnici kojima  ribari prijavljuju podatke o ribolovu u realnom vremenu. Za neka manja plovila razvijena je i mobilna aplikacija  mOčevidnik, pomoću koje se putem mobilnog uređaja šalju podaci o ulovu.

Sustav za praćenje plovila VMS-a također doprinosi sigurnosti na moru i zaštiti hrvatskog teritorijalnog mora, budući da se s talijanskim kolegama izmjenjuju podatci o neovlaštenim ulascima talijanskih plovila u teritorijalno more.

Educirano je i ovlašteno ukupno 219 osoba iz Ministarstva obrane – Obalne straže, pomorske policije, Carine, lučkih kapetanija i čuvara prirode. Sve ovlaštene osobe su opremljene informatičkom opremom i omogućen im je pristup svim evidencijama koje koristi i ribarska inspekcija.

Photo: Konferencija o ribarstvu / Facebook

Besposadni zrakoplovni sustav (BZS) najznačajnija je novo nabavljena tehnologija za sustav nadzora i kontrole koji će omogućiti potpunu kontrolu hrvatskih ribolovnih voda. Sustav se sastoji od 6 bespilotnih letjelica te pripadajuće opreme koja će u suradnji Ministarstvom obrane omogućiti potpunu kontrolu Jadranskog mora. Električne letjelice imaju raspon krila od 4,4 metra i domet od oko 150 kilometara po lansiranju, u zraku mogu biti 6 sati te su opremljene izuzetno kvalitetnim kamerama koje tijekom leta snimaju sva plovila koja se nalaze na moru, a omogućeno je i snimanje noću. U skladu s europskim propisima i potpisanim Ugovorom o korištenju bespilotne letjelice će se koristiti minimalno 60 posto godišnje za kontrolu ribarstva a ostalih 40 posto za druge službene svrhe. Nabavljena su i dva moderna inspekcijska plovila, hrvatske proizvodnje, dužine 15 metara koja će zahvaljujući brzini većoj od 40 čvorova značajno poboljšati kvalitetu inspekcijskog nadzora na moru, a naročito u Zaštićenom ekološko ribolovnom pojasu kao i ostala nabavljena oprema poput stereoskopskih kamera, podvodnih ronilica i druge opreme.

Ribarska inspekcija čuva održivost ribarstva te godišnje provede preko 3500 inspekcijskih nadzora, a s ovlaštenim osobama očekuje se povećanje broja nadzora naročito prema plovilima koje još nisu opremljena sustavima za praćenje te kontrolu malog obalnog ribolova  kao i sportskog i rekreacijskog ribolova.    

Hrvatska ima pozitivnu bilancu u izvozu riba i morskih proizvoda već dugi niz godina, prvenstveno zahvaljujući izvozu uzgajane tune, a posljednjih godina i uzgoju bijele morske ribe. Ukupni uvoz u tonama 2016. godine iznosio je 36700 tona, čija je vrijednost bila 915 milijuna kuna. U isto vrijeme izvezlo se 53700 tona u vrijednosti 1321 milijuna kuna. U 2017. godini uvezlo se 38300 tone ribljih proizvoda u vrijednosti 1035 milijuna kuna dok se izvezlo 51600 tona vrijednosti 1383 milijuna kuna. Stoga pozitivna vanjskotrgovinska bilanca ribljih proizvoda iznosi 347,25 milijuna kuna.

PROČITAJTE JOŠ: DONOSIMO DETALJE Hrvatska će konačno kontrolirati ribolov najmodernijom tehnologijom

J.G.

Vaš komentar