Graditeljica slapova na kojoj počiva život rijeke Krke

Graditeljica slapova na kojoj počiva život rijeke Krke

337
Podijeli objavu
Photo: NP Krka

Sedra, tufa, travertin, bigar ili vapneni mačak naziv je za kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u tekućicama taloži iz vode na različite vrste podloga. Sedra je temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“: postanak i razvitak sedrenih barijera oblikovao je današnji izgled riječnog korita i obilježja živog svijeta Krke. Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki. Stoljećima je korištena kao građevinski materijal u graditeljstvu uz Krku. I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku kompletno je izgrađena od sedre. Danas znamo da cjelokupna opstojnost bazena rijeke Krke i njezina živoga svijeta počiva na razvoju sedrenih barijera pa je očuvanje procesa taloženja sedre temeljni cilj JU „NP Krka“.

Proces nastajanja sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih činitelja i živih organizama u vodi. Sedra se može taložiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljenog kalcijeva bikarbonata. Da bi se kemijski procesi mogli nesmetano odvijati, važni su temperatura, brzina strujanja i pH-vrijednost vode, koncentracija otopljenog kisika i sadržaj organskih tvari u njoj. Proces sedrenja započinje mikroorganizmima koji prvi tvore obraštajnu zajednicu i vežu na sebe kristaliće kalcita. Na mahovinama kristali se hvataju na ljepljive izlučevine bakterija i algi. Mikroorganizmi hvataju kristale i stvaraju obraštaj oko mahovina.  Vodene mahovine najbrojnije su na mjestima na kojima se voda rasprskava, pa je tu i taloženje kalcijeva karbonata najveće. Istaloženi kalcijev karbonat hvata se, uz pomoć algi, za busenove mahovina i ugrađuje u njih. Tako nastaje sedra različitih oblika. S rastom mahovina povećava se taložna površina pa zajedno s njima raste i sedra.

Osim sedrotvornih mahovina, u procesu zadržavanja kristalića kalcita važnu ulogu imaju i razne alge i cijanobakterije. One žive na izdancima mahovina i luče sluz na koju se lijepe kristalići kalcita. Oblici sedre razlikuju se i po starosti. Najmlađe sedrene tvorevine jesu pragovi, koji nastaju ispod površine vode. Razlikujemo još i barijere, sedrene zastore, čunjeve i mnoge druge oblike. Taloženje sedre na rijeci Krki počelo je krajem posljednjeg ledenog doba kada se brzina strujanja vode smanjila. Veći dio sedre na slapovima mlađi je od 10 000 godina. No, na pojedinim dijelovima toka može se naći i „fosilna sedra“, stara oko 125 000 godina. Po strukturi i veličini sedrenih barijera možemo vidjeti da su se najveće količine sedre taložile pri kraju riječnoga toka, gdje je brzina strujanja vode bila manja. Upravo je Skradinski buk najduža sedrena barijera na rijeci Krki.

Uvjeti za rast sedre najpovoljniji su u današnje vrijeme, pa taj proces možemo pratiti duž cijeloga toka – na rijeci Krki stalno nastaju nove sedrene naslage, koje će izgrađivati buduće slapove. Na kraju, treba naglasiti da je sedra vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari. Stoga je naša primarna funkcija očuvanje sedrenih slapova kao osjetljiva prirodnog sustava i čistoće vode i njezina okoliša.

Sponzorirani članak
Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: