MAKETARSTVO Tragom pomorske baštine  (1)

MAKETARSTVO Tragom pomorske baštine  (1)

257
Podijeli objavu
Photo: Nenad Bojmić

Stvarni svijet ljudi s mora, mjerilom umanjen da ga možete doživjeti na stolu ili u vitrini, zadatak je maketara. O jednom od njih pisali smo još 2017. kada je svoju viziju otoka predočio kroz zanimljive minijature. Štošta se promijenilo od tog vremena, kaže nam Nenad Bojmić za Morski.hr, i tragom pomorske baštine će nam u prvom nastavku priče, ispričati što je novo u tom njegovom svijetu. 

Nenad Bojmić

Pomorska baština hrvatske doista je bogata i impresivna. U mnoštvu artefakata i zapisa smještenih po raznim pomorskim muzejima i zbirkama, moguće je dobiti bezbroj informacija o prošlosti našega naroda, koji je oduvijek bio orjentiran k moru i plovidbi te na taj način predstavljao sastavni dio mozaika svjetske pomorske baštine. U mnoštvu blistavih kompasa, navigacijskih instrumenata i odora, ima i manje zamjetnog ali jednako vrijednog blaga, skrivenog od pogleda u raznim knjigama i zapisima.

Jedan takav zapis privukao mi je pozornost već nakon prvog letimičnog čitanja svojim jednostavnim ali vrlo slikovitim i iscrpnim opisima gradnje Barčice – gajete, kojega je autor Ivan Žic (Vrbnik 1860. – 1940.) objavio u Zborniku za narodni život i običaje 1902. god. Tekst pisan čakavštinom (krčka, osebujna drugačija od ostalih) obiluje preciznim opisima od samog mjesta gradnje, zasnivanja pa sve do završetka i opremanja barčice. Lijepo složeni opisi dijelova i faza rada upravo mame na ozbiljniji pristup pa je u meni  trajno tinjala želja da na temelju zapisa pokušam načiniti rekonstrukciju i iscrtati nacrte barčice.

No sve što na prvi pogled izgleda jednostavno i jasno, ne mora tako i ostati kad se malo „zagrebe“pod površinu. Odmah na startu pojavile su se brojne nejasnoće i nedoumice. Jezik kojim je zapis napisan, iako lijep i slikovit tražio je višekratno čitanje dok nisam u potpunosti ušao u smisao onoga što je autor napisao. Ovakav tekst koji ima određeni vremenski odmak, uz prekide aktivnosti na terenu, stvorio je praznine osobito u nazivima za koje nije bilo lako naći odgovarajuće objašnjenje. Osim teksta problem se stvorio u određivanju stvarne dužine barčice, zatim oblik glavnog rebra kojega nije bilo moguće prikazati opisno, pa mjere koje su u zapisu bile su u stopama, pedljima, perstima.  Sve je to iziskivalo još dosta dodatnih aktivnosti u pripremi  samog crtanja. Da bih odredio početne parametre brodića morao sam posegnuti za informacijama iz drugih škverova. U zapisima o gradnji i dimenzijama gajeta iz Betine u istom razdoblju, usporedbom tridesetak brodića iskristalizirale su se osnovne dimenzije pa je barčici određena dužina, širina i visina odnosno 5 x 1,8 x 0.7 m. Problem sa formiranjem linije glavnog rebra riješio sam nakon jednog razgovorom sa prijateljem (ponovo) u Betini.  Naime kako mi je on opisao o to vrijeme bile su tri vrste brodograditelja. Prvi su gradili od ideje – buške, drugi su „posuđivali“ glavno rebro i dalje radili po svome a treći su kopirali sva rebra. U slučaju barčice „posudio“ sam glavno rebro od jedne betinske gajete koje je oblikom odgovaralo liniji glavnog rebra tipičnim za Kvarner. Uz preračunavanje mjera i analizu fotografija iz toga vremena dobio sam okvirno sliku – viziju kako bi barčica trebala izgledati.

Rekonstrukcija je krenula po točkama kako je autor opisao u tekstu. Od postolja – coki, kolunbe, karoca, žunte, mustaća, buškamenta (pjane, korbe), madira, ražme, mankulića pa do idra, sidra floka i konopa. Nižu se dijelovi nižu se nazivi, sohi, škafi, banek, šentada, travers, važulin, timun, argola. Od armiža barbeta, škandaijć pa šperanca, pašarin, boraža, burina, troca, karga, škota. Rad na crtanju nakon početnih poteškoća postao je veselje i kako je vrijeme odmicalo barčica je dobivala sve više detalja. Oživjela je kao lijepa malena gajeta, ponešto drugačija od danas uobičajenih, finih linija za jedrenje, čvrste gradnje sa oglavnim jedrom i flokom. Zajedrila je ponovno kao maketa koju je izgradio (a gdje drugo nego u Krku) moj prijatelj Željko Skomeršić.

PROČITAJTE JOŠ: PROJEKT OTOK – Pogledajte hrvatske minijature za zemlju s 1200 ideja

Nenad Bojmić

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: