Barokna Šetnja kroz povijest s Marijom Terezijom u Bakru

Photo: TZ Bakar

BAKAR – Nakon punih 240 godina carica Marija Terezija, zajedno s posjetiteljima Šetnje kroz povijest, proslavit će povijesni trenutak u kojem je Bakar proglasila slobodnim kraljevskim gradom darovavši mu svoju povelju. Replika ove povelje, koja od travnja krasi prostor Jaza, bit će odlična polazna točka za interpretacijsku turu u 19:00 h kojoj će vodičkinja interpretatorica Marjeta Trkman Kravar utjeloviti Mariju Tereziju i posjetiteljima dočarati njen lik, djelo i značaj za Bakar i Primorje.

Carica i kraljica Marija Terezija stupila je na vlast 1740.g. te nastavila promicati politiku svoga oca i podupirati razvoj trgovine i obrta. 1776. godine odredila je da se grad Rijeka zajedno s bakarskim posjedima (negdašnjim zrinko-frankopanskim imanjima) koji leže na desnoj strani Karolinske ceste moraju pripojiti Hrvatskoj, dok grad Bakar, Bakarac i Kraljevicu treba prepustiti, odnosno predati na upravljanje Vojnoj krajini. Ovu odredbu je Marija Terezija promijenila naredbom od 5. rujna 1777. tako da su se Bakar, Bakarac i Kraljevica morali izravno pripojiti Hrvatskoj. 

Poveljom od 13. svibnja 1778. Marija Terezija proglasila je Bakar slobodnom trgovačkom lukom i od područja na kojima su se prostirali kaštelanati Bakar, Hreljin i Trsat osnovala Bakarski municipij kojem su pripadali grad Bakar, općine Hreljin, Kraljevica, Bakarac, Praputnjak, Krasica, Škrljevo, Draga, Kostrena i Trsat.

Dana 23. travnja 1779. Marija Terezija je Poveljom uzigla Bakar u slobodan kraljevski grad i podijelila mu grb i veću autonomiju u smislu gradskih statuta. Kao municipalni grad Bakar je samostalan, ima povlastice i šalje zastupnike u Hrvatski sabor. 

U doba vladavine Marije Terezije, Bakar je ostvario veliki napredak. Luka se razvijala, a dodatno su se razvijale brodogradnja i brodarstvo. Razvila se trgovina i vinogradarstvo. 1775. godine sastavljen je i popis stanovništva. U njemu su zabilježeni nositelji kućanstava, iskazana je staleška slojevitost, broj muške i ženske djece, gospodarske djelatnosti i društvena struktura. Na temelju popisa utvrđeno je da je plemićkom staležu u gradu Bakru pripadalo ukupno 25 porodica čiji su grbovi objavljeni u izdanju Bakarskog zbornika br.2.
Krajem 18. st. Bakar je najveći grad u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva Ugarske i Hrvatske iz 1787. i 1804. godine razvidan je odnos broja stanovnika u pojedinim hrvatskim gradovima:

Gradovi po broju stanovnika    1787. godina    1804. godina
Bakar    7. 656     7.805
Rijeka    5. 956    6. 655
Varaždin    4.814    4.362
Zagreb    2.815    2.973

Shodno svemu navedenom, bakarski municipij je utjecao je na proširenje trgovine i prometa u našim krajevima te je Marija Terezija odigrala veliku ulogu u razvoju Grada Bakra.

Bakarske prezidi (Takala) nastali su većinom za vrijeme austrijske carice i hrvatsko – ugarske kraljice Marije Terezije ( 1740.-1780.) i upravo tada obogaćeni su nasadima vinove loze. Stvorili su ih uglavnom težaki i težakinje cijelog Bakarskog kraja, a najvećim djelom žitelji mjesta Praputnjak. Naime, Marija Terezija omogućila je stanovnicima Bakarskog kraja da slobodno raskrče terene i pretvore ih u obradive površine – vinograde i tim činom prezidi postaju njihovo vlasništvo. Dodatna značajna pogodnost bila je ta što su na toj zemlji odrađeno vrijeme njeni novi vlasnici bili oslobođeni državnih i gospoštijskih davanja. Za dotadašnjeg kmeta bila je to vrlo privlačna mogućnost i zato se primorski težak s velikom voljom i revnošću upušta u borbu s prirodom za komadić zemlje. I tako je te surove, strme, krševite padine uokolo Bakarskog zaljeva vlastitom mukom i silnim trudom preoblikovao sazidavši kilometre prezida te potom u njih donio zemlju.

Napomenimo i to da je veliku ulogu imala i u podizanju kulture i razvoju obrazovanja sukladno europskom prosvjetiteljskom duhu te je 18. ožujka 1779. uz zakladu od 30.000 forinti u srebru za održavanje otvorila prvu pučku školu u Bakru.

Silvija Jacić

Vaš komentar