ANTE PRANIĆ Rješenje za prometne gužve u Splitu kojim bi se prema...

ANTE PRANIĆ Rješenje za prometne gužve u Splitu kojim bi se prema nekim otocima stizalo i do 4 puta brže!

3740
Podijeli objavu
Photo: TZ Drvenik / Facebook / Screenshot

SPLIT/DRVENIK – Rasterećenje prometnih gužvi koje se zbog vječite nespremnosti i “iznenađenja” u špici sezone jednostavno dogode lokalnim vlastima na dalmatinskoj obali, teško je moguće bez opsežne pripreme i skupih, ali dugoročnih infrastrukturnih zahvata. No, vjerovali ili ne, za neke gradove alternativu je moguće primijeniti odmah ili gotovo odmah, a rješenje je pred nosom. Jedno takvo spasilo bi Split i Splićane, tu je desetljećima, a ignoriraju ga kako vlasti u Zagrebu, tako i one splitske i županijske. Na to je ovih dana ponovno podsjetio gradonačelnik Vrgorca, Ante Pranić.

Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca – Photo: Facebook

Jedino moguće prometno rasterećenje Splita i prometnica prema Splitu je aktiviranje potencijala druge najvažnije trajektne luke Splitsko-dalmatinske županije – trajektne luke Drvenik koja se nalazi na drugom kraju županije, podsjetio je još jednom Ante Pranić.

Splitske projektne gužve ne mogu se rješavati u Splitu

Svako ljeto se spominju nerješive gužve u splitskoj gužvi. Vi ste ponudili rješenje koje uopće nije u Splitu. 

– Da, ponudili smo rješenje u obliku aktiviranja punog potencijala druge najvažnije putničke luke na području Splitsko-dalmatinske županije, a to je trajekna luka Drvenik koja se praktično nalazi na pola puta između Splita i Dubrovnika, a predstavlja najbržu poveznicu s srednjodalmatinskim otocima (Hvar, Korčula, Lastovo, Mljet). Osim toga, postoji pravomoćna lokacija dozvola Hrvatskih cesta i projekt povezivanja trajekne luke Drvenik s autocestom A1 (čvor Ravča). Realizacijom ovih projekata rasteretila bi se trajektna luka Split ali sve gradske prometnice oko Splita koje u konačnici vode do trajekne luke. Putnici koji žele ići na Hvar, Korčulu ili  Lastovo ne bi trebali izlaziti s autoceste na čvoru Dugopolje već bi nastavili putovati  do čvora Ravča koji se nalazi kraj Vrgorca, a tunelskim spajanjem, za što postoji projekt, dolazili bi direktno u luku Drvenik koja po svojim prostorno-planskim uvjetima ima mogućnost širenja. Ta ideja postoji još od 80-tih godina prošlog stoljeća iz projekta „Južni jadran“. Prometne gužve u Splitu se ne mogu rješavati u Splitu, jer prometnice Splita su zadani parametri i ne mogu se širiti zbog stambeno-poslovnih zona užeg dijela grada. Glavne trajektne luke za kvarnerske otoke se ne nalaze u Rijeci već u Brestovu i Valbiski, najbližim točkama prema Cresu i Rabu, mi to možemo postići s Drvenikom.

Neki projekti već postoje? Kako bi to izgledalo u praksi?

– Postoji pravomoćna lokacijska dozvola povezivanja trajektne luke Drvenik s autocestom A1, gotova je i studija utjecaja na okoliš, a koliko znam projektiraju se i luke u Drveniku i Sućurju. Također, jako bitno je napomenuti da se gradnjom ovog prometnog koridora otvara mogućnost razvoja punog turističkog potencijala ovog dijela Dalmacije, kao i popratnih infrastrukturnih objekata od javne vodoopskrbe do elektrovodova, što je izrazito bitno kada znamo činjenicu o nedostacima postojeće infrastrukture.

Do četiri puta brže nego iz Splita

Postoje li neki izračuni o uštedama putnika, ili koliko bi to praktično rasteretilo Split, a koliko brže bi se stizalo na željenu destinaciju?

– Konketno, iz Drvenika na Korčulu se stiže 4 puta brže nego iz Splita, Hvar bi bio povezan dirketno s autocestom A1 preko ovog prometno-kopnenog kooridora, a također jako je bitno napomenuti budući europski kooridor 5C koji se spaja na našu autocestu A1 na čvoru „Nova sela“ koji je udaljen svega 30 km od čvora Ravča, a time i luke Drvenik.

Još malo o brojkama; što je potrebno danas napraviti, koliko bi to koštalo i koliko je vremena potrebno za realizaciju da se krene odmah?

– Potrebno je projektirati glavne projekte, ishoditi građevinsku dozvolu i osigurati oko 750 milijuna kuna za proširenje luke Drvenik i njenog diretnog povezivanja s austocestom A1. Za projektnu dokumentaciju je potrebna godina dana, a za realizaciju vjerojatno još dvije godine. Uvjeren sam da bi se sva ulaganja isplatila kroz cestarinu i kroz mnoge investicije koje bi se razvijale na ovom području zbog ovog prometnog koridora.

Što bi to donijelo ovom dijelu Dalmacije?

– Najveću prednost bi imao istočni i srednji dio otoka Hvara, otok Korčula i južno Makarsko primorje. Mi u Zabiokovlju bi bili tek mali kotačić, ali jako bitan jer imamo dovoljno prostora za razvoj popratnih uslužnih i gospodarskih sadržaja koji bi služili kao podrška razvoju turzima na obali i otocima.

Jurica Gašpar

Vaš komentar
Pratite nas na facebooku: