“D1 – Novi život stare ceste” – Dokumentarac o prometnici koja je prije autoceste spajala kontinent s morem

Foto: Youtube / Screenshot

Dokumentarni  film scenarista Borisa Orešića i snimatelja Toma Dubravca u produkciji magazina Globus pokriva 421 km ceste D1 od Macelja do Splita. Prije izgradnje autoceste A1, ovo je bila žila kucavica u povezivanju kopnenog dijela Hrvatske s Dalmacijom. 

Razgovarali smo sa scenaristom, u radno vrijeme novinarom Globusa, Borisom Orešićem.

– Ideja je krenula od razgovora o ljetnim temama s urednikom Globusa Markom Biočinom. Učinilo nam se zanimljivo da osim reportaže u novinama napravimo i dokumenterac. Priča je to o novim ljetnim turističkim destinacijama.

Išao sam tom logikom da u filmu imamo podjednako atrakcija i priča iz života običnih ljudi, a prva točka koju smo snimali je dvorac Trakošćan.

I što ste primjetili, voze li danas ljudi kao prije skroz do mora ili idu ciljano do neke lokacije?

– Djelomično i danas starom cestom voze naši ljudi koji žele uštedjeti, ali prvenstveno se promijenilo to što je stvarno ta cesta postala turistička destinacija. Uz prometnicu nikad nije bilo više restorana, hotela, štandova, pogotovo 100 km prema sjeveru i jugu od Plitvica. Slična stvar je u Dalmatinskoj zagori i Kninu, zapravo sva mjesta koja su doista postala turistička odredišta. Ljudi ciljano dolaze tu da provedu određeno vrijeme. Evo recimo Slunj; Rastoke su krcate turistima. Osjetno je velika razlika na ovim prostorima do unazad 10-15 godina. Kontinentalna Hrvatska se silno razvila, prije 15 godina kontinentalnog turizma i u samom Zagrebu gotovo da nije bilo.

Spomenuli ste priče običnih ljudi. Sigurno su vam otkrili i neke zanimljivosti koje niste imali priliku čuti prije?

– Jurica Sabol, voditelj Muzeja krapinskog neandertalca u Krapini otkriva mi podatak da je prvi fosilni ostatak vinove loze otkriven pokraj Krapine prije 12 milijuna godina!

Kineskinja je otvorila kineski restoran pokraj Slunja, odakle dolazi još jedna vrlo zanimljiva priča. Naime čovjek je davne 1971. godine otvorio voćarnu u Slunju koja je u doba nestašice izvoznih proizvoda uvijek imala banane. Pazite, ljudi su u Slunj dolazili od svuda kupovati banane. I danas čovjek drži voćarnu. Otkrio je i kako je on imao banane, a cijela Jugoslavija nije; imao je vezu, banane koje su trebale ići za JNA; završavale su u Slunju

U Potravlju, zaseok Kotromanovići, imaju zadnjeg kovača u Dalmaciji. Ante Kotromanović (nije bivši ministar obrane, iako se isto zove), kojem pomaže majka Ljubica, još uvijek radi. Ispričala je da su nekad žene radile najteže fizičke poslove, a danas ne znaju ni jaje ispeći.

Iznad Udbine, Bariša Dejanović je izgradio farmu od 400 krava i to autohtona pasmina lička buša, a ima nekoliko istarskih Boškarina. Čovjek se počeo baviti time prije 6-7 godina, jer je ostao bez posla. Ali njegova priča nije bila klasična hrvatska. On je do tad bio 10 godina svećenik. Odlučio je izići iz crkve, ne jer se zaljubio, nego je htio krenuti upravo s ovim poslom.

Na kraju je preostala dilema kako prikazati Split. Pao mi je na pamet Ante Mrvica koji je prije dvije godine otišao u mirovinu i danas je profesor na Pomorskom fakultetu u Splitu. Dočekao nas je u splitskoj luci i na kraju filma daje neke zaključke, promet nekad i danas i turizam nekad i danas. Gdje prestaju zelene, a počinju morske magistrale. Bez obzira na cijenu cestarine, autoceste su postale glavno sredstvo putovanja, a lokalne ceste postale turističke destinacije – zaključuje Orešić koji spominje da ne bi imao ništa protiv napraviti i nastavak priče, o Jadranskoj magistrali.

Dokumentarni film „D1 Novi život stare ceste“ traje 38 minuta, besplatan je i dostupan svima. Možete ga pogledati i ovdje.

Jurica Gašpar

Vaš komentar