Jadran je jako zagađen fekalijama, prijete zaraze, ali rješenja postoje

Fekalna zagađenja mora nažalost su sve češća vijest s Jadrana.

Samo u drugoj polovici srpnja bilježili smo izlijevanje otpadnih voda u dubrovačkom i kaštelanskom akvatoriju, a prenijeli smo i riječi jednog kapetana koji je nedaleko od Bola na Braču gledao kako usidreni brodovi ispuštaju fekalije u more.

Još ranije izvijestili smo da je inspekcija za zaštitu okoliša naložila Gradu Dubrovniku postavljanje oznake zabrane kupanja na plaži u Koločepu. Razlog – opet fekalije.

U moru ih je sve više, a to bi se moglo riješiti donošenjem adekvatnih propisa, ističe Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, čovjek u čijem je znanstvenom interesu baš ova tema, piše Index.

Jadran je zagađeniji zbog većeg broja brodica i jahti

– Naša strana Jadrana danas je zagađenija proporcionalno koliko je povećan broj brodica i jahti. Pritom govorim samo o onečišćenju najužeg morskog pojasa, uz same plaže, gradove, a ne o otvorenom dijelu mora. I govorim o onečišćenju s plovila, ne s kopna – veli Koboević, a nas zanima je li išta uopće moguće poduzeti.

Kalifornija ima rješenje – “no discharge” zonu

– Naš problem nisu luke s međunarodnim prometom, nego manje lučice u malim mjestima gdje nema koncesionara, niti će ga skoro biti, jer se to ne isplati, a država nije uredila da ga mora biti – objašnjava naš sugovornik. U koncesioniranim bi lučicama, jasno, bio riješen način na koji se brodovi oslobađaju fekalija i on se sigurno ne bi svodio na ispuštanje u more.

“Nađu li se fekalije na plaži, netko se može zaraziti”

– Naši propisi kažu da se fekalije ne smiju ispuštati u lukama i lučicama, nego u otvoreno more, ali nismo precizirali što je to otvoreno more. Ipak, treba napomenuti da je fekalno onečišćenje biorazgradivo, patogeni organizmi umiru nakon nekog vremena, dulje žive drugdje nego kod nas u toplom moru, ali nije važno žive li dan ili dan i po. Nađu li se na plaži, netko se može zaraziti – pojašnjava Indexov sugovornik.

Problem nisu veliki kruzeri, nego oni manji

– Tu je i problem estetske naravi, tamo gdje smrdi i gdje je prljavo, ljudima se gadi kupati. Sve to dalo bi se riješiti, samo je potrebno stvoriti kritičnu masu, uz ostalo i ovakvim tekstovima – vjeruje Koboević te napominje kako veliki kruzeri nisu izvori ovakvog onečišćenja jer “imaju praksu i opremu zahvaljujući kojima je ono što ispuštaju čistije od mora u kojem se kupamo”.

– No problem su manji kruzeri, kabotažni brodovi u nacionalnoj plovidbi s izletničkim turama. Oni spadaju u najriskantnija plovila za onečišćenje – upozorava Koboević za Index.

I.B.