5 min. čitanja

Brakovi u kanalskim morima

Svojim neistraženim padinama i nepredvidivim ulovima brakovi oduvijek magično privlače sve ribolovce. Očekivanja su uvijek iznad granica realnog, zbog čega je svaki ulov u izvlačenju ispunjen krajnjom neizvjesnošću. Izvlačenjem ribe na površinu magična opijenost ne prestaje – ako je ulov ispod očekivanja, strast raste jer se u idućem spuštanju očekuje napokon nešto pravo, ako je pak ulov iznad očekivanog, tada adrenalin dosiže krajnje granice jer se u idućem spuštanju očekuje još više.

Do 60 metara

Brakovi su mjesta na kojima se uistinu može svašta uloviti. Takva mjesta kočari i ostali mrežari uglavnom izbjegavaju, a ono malo ribara koji tope parangale i vrše ne ugrožavaju riblji fond ovih malih biocenoza. Naravno, to je teorija. Praksa je zapravo znatno surovija. Neprestani pritisak ribolovnih alata najrazličitijih izvedbi pritisak je kojem se riblji fond teško opire, a posljedice su itekako opipljive.

No svejedno, unatoč tom pritisku i devastaciji, brakovi su i dalje omiljena destinacija svih zagriženih udičara. I dok su duboki brakovi otvorenog mora ipak većem broju ribolovaca daleki i nedostupni, kanalski brakovi pripadaju ribolovnim destinacijama do kojih većina ribolovaca može lako doći. Od matičnih su luka najčešće udaljeni tek pola do sat vremena plovidbe, a svojim dubinama rijetko prelaze 60 metara dubine što za sidrenje uglavnom ne predstavlja veliki problem.

Foto: Boris Bulić

S dužima je veći gušt

Oprema za lov na tim brakovima je nešto robusnija od klasične udičarske opreme i to prvenstveno zbog napora kojima je izložena. Olovnica od svojih stotinjak grama, nakon što potone na dubinu od pedesetak metara, nema više istu težinu, a ako je na udici još i riba ili više njih, tad jeftina oprema srednje klase pada na ispitu izdržljivosti. Jedino kvalitetne role i štapovi mogu odraditi posao izvlačenja lovine s tih dubina bez posljedica. Pritom ne smijemo smetnuti s uma da se lovi upredenicama koje pored neistezljivosti imaju sposobnost piljenja svega što je mekše od njih.

Obične vodilice na štapovima, jeftini roleri na rolama, slabi vrhovi, sve to pada na ispitu izdržljivosti ako nije uistinu visoke kvalitete.

Štapovi namijenjeni lovu na brakovima moraju biti kvalitetne izvedbe, dužine od 2,70 do 3,60 metara, težine izbačaja od 100 do 150 grama, s izmjenjivim vrhovima akcije od 60 do 80 grama.

Štapovima jače gramaže, poput onih namijenjenih vertical jiggingu ili little big game-u, ako koristimo upredenicu, riblji se potezi u principu jednako jasno mogu osjetiti, no u izvlačenju manjih i riba srednje veličine, što i jeste najčešći slučaj u ribolovu, ribolovac često do posljednjih nekoliko metara nije siguran ima li ribu na udici ili ne. Ipak, mora se priznati da su ovakvi štapovi, unatoč ‘smanjenom’ guštu, u borbi s velikom ribom u prednosti nad lakšim modelima.

Ako se rabe predvezi s kraćim pramama, s međusobno manjom udaljenošću (što znači da kompletna dužina predveza ne prelazi 1,20 metara), tada su kratki štapovi sasvim dostatni, no ako se rabe predvezi duže konstrukcije, tada bi i štap trebao biti dužinom adekvatan dužini predveza.

Foto: Boris Bulić

Uprednica prije svega

Role prvenstveno moraju biti snažnog prijenosa i pouzdane kočnice. To znači da moraju s lakoćom izdržati udarce ribe u izvlačenju, kao i težinu olovnice koja je sve samo ne zanemariva. Kočnica pritom mora savršeno odrađivati svoj posao i proklizavati ne slučajno, već isključivo kad mi to želimo. Kapacitet role mora biti u skladu s dubinom na kojoj lovimo, tako da ispod modela koji mogu primiti 150 metara upredenice promjera 0,25 milimetara ne bi trebalo ići.

Osnovna struna za lov na braku mora biti isključivo upredenica. Razlog takvog izbora leži prvenstveno u njenoj neistezljivosti koja garantira najneposredniji kontakt s lovinom. Osim toga, zahvaljujući ekstremnoj nosivosti, u radu s upredenicama se mogu koristiti manji promjeri, što bitno smanjuje otpor što ga stvara struna u kurentu. To je od neizmjerne važnosti kad je prisutan i kontrakurenat, u kojoj situaciji imamo površinsko strujanje potpomognuto vjetrom u jednom, a dubinsko strujanje u drugom pravcu.

Zogulini preko kojih se ostvaruje spoj s predvezom moraju jednako tako biti vrhunske izvedbe kako bi besprijekorno odrađivali svoju ulogu i na taj način i pri najvećim opterećenjima sprječavali sukanje i kovrčanje strune.

Foto: Boris Bulić

Dvije osnovne konstrukcije

Predvez bi, bez obzira na dubinu i prozirnost mora, trebao biti fluorokarbonske izvedbe.

Izvedbe predveza za lov na kanalskim brakovima su brojne i ima ih gotovo koliko i ribolovaca, no u praksi se sve svodi na dvije osnovne konstrukcije.

Prva podrazumijeva kratke prame dužine do 15 centimetara iznad olovnice na osnovi predveza ne dužoj od 70 centimetara, dok su kod druge izvedbe prame duge i do trideset centimetara, s tim da donja prama lovi ispod olovnice, pri čemu se dužina kompletnog predveza kreće od 120 do 150 centimetara.

Osnova predveza bi u skladu s očekivanom lovinom trebala biti promjera između 0,40 i 0,45, a same prame između 0,28 i 0,35 milimetara. Idealno je da prame budu od žilavije strune kako bi se eventualno mršenje svelo na minimum.

Spoj osnove i prama se, kao i u svim drugim oblicima udičarenja može izvoditi na razne načine, no zbog velikog puta prilikom tonjenja i izvlačenja idealno je imati rotirajuće sisteme. Da li će to biti trostrani zogulini, konektori quick bead ili popularne tehnosfere, stvar je osobnog izbora.

Da bi izbjegli mršenje prama oko osnove, mnogi ribolovci koriste žičane odstojnike u dužinama od pet do petnaest centimetara, no u principu, takvi su odstojnici nepotrebni na dubinama do šezdeset metara.

Foto: Boris Bulić

Kovanice i velike ješke

Udice svojom konstrukcijom moraju udovoljavati naporima koje nameće ovakav ribolov, što znači da tankim žičanim i crystal modelima ovdje nije mjesto. Kovanice širine luka od 12 i preko 12 milimetara, kraćeg vrata i oštrijeg kuta uboda, koji će garantirati kvalitetnije kačenje i penetraciju s minimalnim oštećenjima tkiva oko mjesta uboda pravi su izbor.

Iako su dagnje, gambori i komadi bijelog pilećeg mesa za lov na kanalskom braku dobra ješka, u ribolovu na većim dubinama znatno se češće koriste komadići ribe, i to ponajviše od srdele, kao i riblji fileti od srdele, manule ili šaruna. Od glavonožaca, učinkovite su lignje, cijele ako su male ili izrezane na trakice, kao i cijele male sipice. Vrlo je učinkovit i veliki crv, no zbog visoke cijene relativno je slabo korištena ješka.Bez obzira za koju se ješku odlučili, važno je samo da bude dovoljno velika, te okusom i mirisom dovoljno privlačna kako bi u povratku iz ribolova ponijeli još nešto osim ribolovnih priča.

Boris Bulić

Naudici.com,  Gorgonija

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.