TUŽNA OBLJETNICA 12 godina od Kornatske tragedije

TUŽNA OBLJETNICA 12 godina od Kornatske tragedije

520
Podijeli objavu
Foto: JVP Šibenik

KORNATI – Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio Frane Lučić iz Tisnog. Događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku.

Ljeto 2007. prouzročilo je požare diljem Europe, pa tako i u hrvatskom priobalju. Jedan požar izbio je i na Kornatima, na koji je potom helikopterom poslano 13 vatrogasaca. U jednom trenutku, koji ostaje predmetom rasprave, požar je iznenada zahvatio vatrogasce i uzrokovao opekline. Potom su odvezeni helikopterom u opću bolnicu “Zadar” na liječenje.

Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik – Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu – od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb (Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević) koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Posljednji je, u splitskoj kliničkoj bolnici, dana 16. rujna, preminuo Ante Juričev-Mikulin. Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, nakon oporavka u Kliničkoj bolnici Split, otpušten je na kućno liječenje.

PROČITAJTE JOŠ: ZAŠTO SU NASTRADALI? Pogledajte potresni dokumentarni film: Kornatska tragedija

Nakon više od osam mjeseci multidisciplinarnog vještačenja stručne skupine,  22. kolovoza 2008. godine objavljeno je kako je uzrok tragedije prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese. Plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali su se u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1200 °C, uz brzinu kretanja većom od 40 metara u sekundi. Opisani fenomen rijetka je pojava, a slični slučajevi zabilježeni su u Australiji 18. siječnja 2003. u blizini Canberre i na Korzici 17. rujna 2000. godine pokraj mjesta Palasca. Branko Šimara koji je bio nezavisni član spomenute radne skupine tvrdi da su stradali vatrogasci koji nisu bili adekvatno zaštićeni, udahnuli ovu plinsku smjesu, čime su si spalili dišne puteve, dok je preživjeli Frane Lučić imao kacigu s vizirom što mu je u konačnici spasilo život.

Dražen Slavica, županijski vatrogasni zapovjednik, bio je jedini optužen za kornatsku tragediju, jedini potencijalni krivac za smrt 12 svojih kolega na kornatskom požarištu koje je izmaklo kontroli i postalo najmisterioznija i najveća tragedija hrvatskog vatrogastva. DORH je tadašnjeg vatrogasnog zapovjednika teretio za brojne propuste u organiziranju intervencije, za upućivanje maloljetnika na požarište, kašnjenje u pružanju pomoći stradalima, itd. Potkraj travnja 2018, godine u ponovljenom postupku nepravomoćno je oslobođen svake krivnje. Eruptivni požar je službeno objašnjenje koje je u početku prezentirano javnosti kao uzrok nesreće.

Photo: Franko Garma

12. obljetnica Kornatske tragedije obilježit će se danas na spomen parku na otoku Kornatu gdje će u 11 sati biti održana sv.misa. U Tisnom će se u 18.45 sati kod spomen križa stradalim vatrogascima održati obred odrješenja, a u 19 sati u crkvi Svetog Duha u Tisnom i Misa zadušnica za sve stradale vatrogasce.

I.B.

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: