VIDEO Kandidatkinja za predsjednicu države smatra da nije u redu graditi jahte

Foto: Screenshot

Uskoro počinje kampanja za izbor predsjednika/predsjednice države, Hrvatima još jedno zabavno razdoblje u kojem ćemo se naslušati i nagledati svega i svačega. Morski HR se, srećom, ne bavi besplatno time, ali svakako ćemo prenijeti ono što je zanimljivo i vezano za teme kojima se bavimo. Za oko i uho nam je zapeo video predsjedničke kandidatkinje Radničke fronte Katarine Peović. Ona, naime zamjera bogatašima posjedovanje jahti. Iako je Hrvatska poznata kao zemlja kvalitetne brodogradnje, što uključuje i ovakva skupa plovila, Peović smatra problemom proizvoditi nešto „za one koji proizvod mogu i platiti“.

Trebaju li se proizvoditi luksuzne jahte za privilegiranu manjinu?

Jedni kopaju po smeću kako bi preživjeli, dok drugi drže jahtu u marini, za zabavu, par dana u godini.

Trogir je danas grad velikih razlika – jedni kopaju po smeću dok se u marini sidre luksuzne jahte. Iako je prva asocijacija nejednakost i nepravda – kako je moguće da jedan čovjek vrijedi toliko više da je “zaslužio” imati jahtu za koju bi drugi trebao 1000 godina odvajati sve svoje prihode – problem je i neracionalnost proizvodnje u kapitalizmu.

Nije samo problem u nejednakoj raspodjeli – koju apostrofira socijaldemokracija – već i u neracionalnom načinu proizvodnje koji se temelji na profitu pa se proizvode jahte za statusno pokazivanje nekolicine milijardera i milijunaša, umjesto da se taj nepotrebno utrošeni rad i resurse za proizvodnju jedne jahte usmjeri prema osiguravanju potreba tisuća pa i milijuna ljudi“, piše uvodno na Facebook stranici „Katarina Peović predsjednička kandidatkinja“, ispod čega je objavljen video u kojem gospođa Peović pojašnjava.

– Iza nas je jahta koja dolazi tu često. Košta ko 10 milijuna eura. Jedan radnik s prosječnom plaćom u Hrvatskoj treba oko tisuću godina da sve odvaja da bi si priuštio takvu jahtu. To je klasična priča o neracionalnoj proizvodnji u kapitalizmu. Za ovakvu jahtu moglo bi se izgraditi 7-8 vrtića u koje bi išlo  oko tisuću – kaže Peović koja bi proizvodnju usmjerila na potrebe većine, a ne manjine.

Kandidatkinja za predsjednicu države tako zamjera bogatašima što imaju tako skupe jahte, a koriste ih tek nekoliko dana godišnje, a to im nije jedina pokretnina i nekretnina.

Iznijela je ona tako svoje mišljenje i o brodogradnji u Hrvatskoj, pa smatra da je najveći problem u tome što se proizvodi za one koji proizvod mogu i platiti. Nije lupila šakom o stol, ali je otišla i u još pokoju krajnost, pa što kaže, pogledajte u videu.

Luksuzne jahte

TREBAJU LI SE PROIZVODITI LUKSUZNE JAHTE ZA PRIVILEGIRANU MANJINUJedni kopaju po smeću kako bi preživjeli, dok drugi drže jahtu u marini, za zabavu, par dana u godini.Trogir je danas grad velikih razlika – jedni kopaju po smeću dok se u marini sidre luksuzne jahte. Iako je prva asocijacija nejednakost i nepravda – kako je moguće da jedan čovjek vrijedi toliko više da je "zaslužio" imati jahtu za koju bi drugi trebao 1000 godina odvajati sve svoje prihode – problem je i neracionalnost proizvodnje u kapitalizmu.Nije samo problem u nejednakoj raspodjeli – koju apostrofira socijaldemokracija – već i u neracionalnom načinu proizvodnje koji se temelji na profitu pa se proizvode jahte za statusno pokazivanje nekolicine milijardera i milijunaša, umjesto da se taj nepotrebno utrošeni rad i resurse za proizvodnju jedne jahte usmjeri prema osiguravanju potreba tisuća pa i milijuna ljudi.

Gepostet von Katarina Peović predsjednička kandidatkinja am Donnerstag, 29. August 2019

Prema biografiji objavljenoj na stranicama Radničke fronte, Katarina Peović je rođena u Zagrebu 1974. godine. Komparativnu književnost i kroatistiku je završila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1993-1999.) Na istom je fakultetu magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci (2005. asistentica, 2012. docentica) gdje predaje kolegije iz područja kulturalne teorije. Uređivala je književno-teorijski časopis Libra Libera (1999-2018.), te emisiju Elektrosfera Trećeg programa Hrvatskog radija (2008-2009.). Autorica je dviju knjiga Mediji i kultura (2012.) i Marx u digitalnom dobu (2016.), a uredila je i zbornik tekstova Privremene autonomne zone (2003.). Pisala je za Zarez i H-Alter, a trenutno je i vijećnica Mjesnog odbora Cvjetnica.

D.G.

Vaš komentar