Corriere della Sera među najboljim svjetionicima za odmor odabrao trećinu hrvatskih

Porer - Foto: Jurica Gašpar

Publikacija renomiranog talijanskog dnevnika “Corriere della Sera” u svom članku posvećenom putovanjima predlaže 15 destinacija za odmor na svjetionicima. Među njima, na prvom mjestu se našao jedan hrvatski svjetionik, ali to nije bio i jedini hrvatski svjetionik na ovom prestižnom popisu. Donosimo i neke važne podatke o odabranim svjetionicima. 

Porer je zasjeo na prvo mjesto od predloženih 15 svjetionika.

Svjetionik Porer je izgrađen na istoimenoj hridi 1833. godine i bio je nakon Savudrije (1818. g.) drugi izgrađeni svjetionik na Jadranu. Ispočetka je to bilo obično svjetlo fenjera, bijele boje, na drvenom stupu, da bi tek 11. srpnja 1846. bila izgrađena prizemna kamena zgrada od 150 m² i kula visine 35 metara. Svjetionik se smjestio na vrhu gotovo potpuno okrugle hridi, udaljene od južnog rta Istre jednu nautičku milju jugozapadno. Od Pule je udaljen 20 km, a od najbližeg naselja, Premanture, 1.5 Nm.

Porer – Foto: Boris Kačan

U konkurenciji je i svjetionik Sveti Ivan na Pučini na devetom mjestu koji se nalazi 3 milje nasuprot Rovinja.

Zbog arhipelaga 13 šumovitih otočića u blizini Rovinja te velikih pličina, na zapadnoj obali Istre, ukazala se potreba za postavljanjem još jednog svjetionika. Tako je 1. kolovoza 1853. godine aktiviran i ovaj svjetionik. Kameni otočić je najistureniji u svojoj otočnoj skupini i jedini bez vegetacije, teško je vidljiv i kao takav iznimno opasan za navigaciju ovim prostorom.

Sveti Ivan na Pučini – Foto: Jurica Gašpar

Talijanski magazin na 12. mjesto uvrstio je Prišnjak, 6 milja od Nacionalnog parka Kornati i 3 milje od Murtera.

Na jugozapadnoj strani istoimenog otočića 1866. godine dovršena je zgrada Prišnjaka. Od sjevernog ruba Murtera udaljen je svega 300 m, a od Šibenika 30 km. Od Kornata, kojima po svojoj površinskoj (suhozidine) i podmorskoj strukturi (duboko more za razliku od susjednih murterskih otoka) vrlo nalikuje, otočić je udaljen 6 Nm. Objekt je izgrađen tako da je osmerokutna kula smještena uz pročelje prizemne zgrade, površine stotinjak četvornih metara. Svjetionik je od mora udaljen 15 m.

Foto: Jurica Gašpar

Naš najstariji svjetionik Savudrija, na ovom popisu je na 13. mjestu.

Nakon pripajanja Trsta i Istre Austriji, tzv. Deputacija (izaslanstvo) Tršćanske burze,  1805. godine izražava želju nadležnima o potrebi izgradnje svjetionika na rtu Savudrija. Kako se on nalazi na ulazu u Tršćanski zaljev, svjetionik na tome mjestu bi usmjeravao brodove prema tršćanskoj luci. Prioritet za izgradnju prvog svjetionika upravo na tom mjestu treba sagledati iz činjenice da je Trst kao luka bio izlaz na more za Srednju Europu i podunavske zemlje. No, trebalo je proći još neko vrijeme da se odluka za to i donese, jer je tek 1816. izdan carski dekret za gradnju i postavljanje svjetionika.

Svjetionik na rtu Savudriji napokon je dovršen 1818. godine,  kao prvi takve vrste na sjevernoj obali Jadrana,  koji započinje s radom 17. travnja.

Foto: Boris Kačan

Među najprestižnije svjetionike, svrstali su i Sušac, lanterna na istoimenom otoku, udaljenom 23 Nm od Hvara i 13 Nm od Lastova. Nije ga lako doseći zbog meteoroloških uvjeta, ali svakako se našao na popisu zbog svoje ljepote.

Svjetionik na ovom pučinskom otoku je izgrađen 1878. godine. Nalazi se izvan glavnih plovnih koridora, a iz daljine se zbog optičke varke doima kao da se tu nalaze dva otoka. Iako površine 6 km², osim svjetioničara i njihovih obitelji, jednoga pastira, te povremenih turista – otok nije nastanjen, iako je nekad imao čak 200-tinjak stanovnika.  Svjetioničari su ovdje od samih početaka bili lokalni ljudi, pretežno s Korčule i Lastova, pa je tako i danas. Negdje na sredini otoka danas živi čuvar ovaca. Naslijedio je zanat od oca, a 300-tinjak ovaca i 50-ak koza na otoku slobodno luta.

Otok Sušac izdaleka često izgleda kao da su dva otoka, jedan iza drugog / Foto: Jurica Gašpar

Podaci o svjetionicima iz knjige “Legende svjetla“.

Jurica Gašpar

Vaš komentar