Fotogeničnom otočiću Kamen s vlastitim mikrosvijetom prijeti opasnost, može li se spasiti?

Foto: Boris Kačan / TZ Brela

BRELA – Znate li koja je ovogodišnja hrvatska najpopularnija plaža koja je najviše puta objavljena na Instagramu? Među pregršt zapanjujućih objava s naše obale, jedna plaža je znatno odskočila od ostalih, a to je plaža Punta rata u Brelima.

Lifestyle portali prenijeli su da je to jedna od najljepših šljunčanih plaža na svijetu, te da je kamen poznat kao Kamen Brela, koji se nalazi na njezinoj zapadnoj strani, okupirao Instagram feed za vrijeme ljetnih mjeseci i postao jedna od poznatijih “razglednica” u svijetu.

Fascinantni kamen u Brelima, poznat i kao Šakan kamen, i ljepote plaže uz njega poznate su već od prije. U srpnju 2004. godine američki časopis Forbes uvrstio ju je među 10 najljepših plaža svijeta, točnije “zasjela” je na šesto mjesto, i to uz bok plažama poput Copacabane, St. Tropeza, Coste del Sol, te egzotičnih plaža na Maldivima.

Dobila je pohvale i od francuskog Voguea, američki portal The Huffington Post 2014. godine je Brela proglasio destinacijom iz snova i razlogom da što prije “uskočite” u avion za Hrvatsku.

https://www.instagram.com/p/B172HRGAezj/

Međutim, Kamen Brela sve više nagrizaju vrijeme i korijenje borova… Plaža Punta rata nalazi se na zaštićenom području, rtu prekrivenom borovom šumom, a naziv Šakan se koristio sve do početka 20. stoljeća zbog činjenice da je bio prirodno stanište sredozemne medvjedice, danas skoro izumrle vrste, u narodu popularno nazivane raznim mitskim nazivima, poput ovog naziva Šakan.

– Kamen se najvjerojatnije odlomio od stijena koje su se nadvile nad Brelima. Prije koliko točno godina, odnosno stoljeća je to bilo, iskreno ne znam, ali znam da Kamen i plaža Punta rata postoje na svim fotografijama unazad stotinjak godina koje imamo u arhivi naše Turističke zajednice.

Sigurno se stijena još i prije odlomila i pala u more, gdje je i ostala do danas – kaže za Slobodnu Dalmaciju dugogodišnja direktorica općinske turističke zajednice Valentina Medić Vitković i dodaje da su na Kamenu oduvijek bili i borovi koji rastu iz njega.

Riječ je o breči

– Prije godinu dana smo radili jednu studiju preko koje smo saznali da je Kamen Brela ustvari breča, koji je nekakav zatvoreni mikrosvijet za sebe, od kojeg se borovi hrane. Odlijevaju kiši, buri, ledu i snijegu i svemu ostalome što ih je tijekom najmanje stotinu godina zadesilo – doznaje Slobodna od direktorice koja je kroz studiju željela više doznati o Kamenu, ali o najboljim načinima uz pomoć kojih bi sačuvali njega i vegetaciju za buduće generacije.

Nažalost, na kamenu se već nekoliko desetaka godina mogu vidjeti pukotine. Odlomio se još nikada nije, ali korijenje borova ga polako razara i lomi.

Zato je Medić Vitković bilo važno doznati mišljenja stručnjaka o najboljim metodama kojima će Kamen očuvati. Simbol Brela uglavnom nije diran, uvijek su prirodu puštali da radi svoje, a tek jednom su ga nasuli zemljom s ciljem nadohrane borova, što se pokazalo neučinkovitim.

Tako da je sada na TZ-u i Općini odluka hoće li se u skorijoj budućnosti miješati u “posao” prirodi ili simbol Brela ostaviti onakav kakav je.

Foto: Boris Kačan

Što kaže studija?

Splitski Odjel za projektiranje i katastar zelenih površina “Parkovi i nasadi” navodi da je kamen breče u Brelima jedinstven na hrvatskom priobalju ponajprije radi razvijenog stadija vegetacije na svojoj površini. U velikoj mjeri prekriven je drvenastim biljkama, hemikriptofitima i hazmofitima, koji se na samom litoralnom dijelu obale rijetko vide.

Uporište za razvoj ovakvih životnih oblika leži u strukturi breče, za razliku od tipičnih vapnenačkih stijena koje na kontaktnoj zoni mora i kopna dozvoljavaju rast samo kratkovječnijim biljkama (motar i slično). Ova gromada otok je bez obalnog dijela. Na sebi nosi jedanaest vrsta biljaka.

Kontrolom dva odrasla stabla bora utvrđeno je da se onaj stariji nalazi u terminalnoj fazi rasta i da mu je moguće produljiti životni vijek zahvatom u arborikulturi, a da je drugi potrebno što duže zadržati u srednjoj fazi razvoja postupnim oblikovanjem krošnje.

O sudbini ostalih borova na Kamenu potrebno je izvršiti savjetovanje sa širom stručnom javnosti.

– Ona bi trebala zauzeti svoje mjesto i kao dislocirana točka Parka prirode/ Geoparka/ Natura 2000 područja Biokovo, a u sustavu daljnjeg prezentiranja bogate slojevitosti geološkog i vegetacijskog bogatstva najljepše naše planine – napisano je, među ostalim, u studiji. Više pročitajte OVDJE.

I.B.

Vaš komentar