Protokoliran elaborat o proglašenju otoka Biševa područjem značajnog krajobraza

Protokoliran elaborat o proglašenju otoka Biševa područjem značajnog krajobraza

304
Podijeli objavu
Foto: Wikimedia

Građanska inicijativa “Spasimo Biševo”, koja djeluje s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine otoka Biševa, poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na očitovanje o suglasnosti s proglašenjem otoka Biševa značajnim krajobrazom Republike Hrvatske. Zahtjev se temelji na potrebi preventivne zaštite otoka Biševa uslijed potencijalno degradirajućeg smjera njegovog razvoja, a koju su prepoznali stanovnici i posjetitelji otoka.

Zaštitu hrvatskih krajobraza potiče stručna javnost i zakonodavni okvir

U Hrvatskoj su trenutno zaštićeni jedino krajobrazi uključeni u područja nacionalnih parkova i parkova prirode te nekolicina zaštićena kao kulturno dobro. Stručna istraživanja i analize ukazuju na potrebu za zaštitom i drugih krajobraza u Hrvatskoj. Pritom se najveći naglasak stavlja na obalna i planinska područja, koja su ugrožena od suvremenih promjena i graditeljskih zahvata koji ne poštuju njihove kulturne i prirodne vrijednosti.

Hrvatska je 2000. godine bila jedna od prvih zemalja koje su potpisale i prihvatile Europsku konvenciju o krajoliku (European Landscape Convention) te je 2002. donijela Zakon o prihvaćanju Konvencije o europskim krajobrazima. Time se obvezala identificirati i zaštiti značajne hrvatske krajobraze:

Utvrđena je značajna vrijednost krajobraza otoka Biševa i potreba za njegovom zaštitom

Kroz projekt COAST Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i nadležnih hrvatskih institucija, s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i održivog korištenja prirodnih vrijednosti na dalmatinskoj obali, 2009. godine za obalno jadransko područje izrađene su četiri studije prepoznavanja i zaštite krajobraza Dalmacije. Jedna od njih odnosi se na područje otoka Visa i Biševa.

Studija opisuje specifičnost otoka Biševa kao krajobraznog područja s obzirom na njegov položaj, glavne karakteristike područja, definirajući kriterij za krajobrazno područje, opće prostorne odnose, krajobrazne osobitosti i krajobrazne elemente te prezentira rezultate vrednovanja njegovih krajobraznih kvaliteta. Osnovni kriteriji vrednovanja bili su prirodna očuvanost, raznolikost, prostorni red i harmoničnost. Krajobrazna vrijednost područja ocjenjivala se ljestvicom od 1 do 5 (pri čemu 1 predstavlja najmanju, a 5 najveću vrijednost) te se kod statističke obrade dodatna važnost pridala kriteriju harmoničnosti, kao presudnom kod vrednovanja doživljajne vrijednosti krajobraznog područja. Konačna vrijednost dobivena je stručnom prosudbom projektnog tima temeljenom na rezultatima vrednovanja struke i javnosti. Otok Biševo je u vrednovanju dobio najvišu ocjenu (5):

“Kombinacija kulturnih s prirodnim krajobrazima, te zanimljiva i raznolika obala, čine vrlo vrijedan prostor. Artikulirani rubovi između naselja, poljoprivrednih površina, te prirodnog površinskog pokrova, stvaraju dinamične, ali istovremeno i harmonične prostorne podjedinice. Unatoč tome što su poljoprivredne površine dosta zapuštene, što je posljednica depopulacije i deagrarizacije, velika kompleksnost otoka na maloj površini rezultirala je visokom konačnom ocjenom. Simbolička vrijednost prirodnih i kulturnih elemenata je od regionalnog značaja.”

Biševo, uvala Porat – Foto: Wikimedia

Opasnost od gubljenja vrijednosti krajobraza

Hrvatska baštini mnoge i raznolike krajobraze visoke vrijednosti, no svijest o njihovu postojanju vrlo je niska. Krajobrazi su prepušteni razvojnoj sukcesiji, gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji.

Prema podjeli RH na osnovne krajobrazne jedinice, otok Biševo spada u područje Srednje i Južne Dalmacije, koje je ugroženo neplanskom gradnjom duž obalne linije i narušavanjem fizionomije starih naselja (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997). Na to posebno utječe razvoj turističke djelatnosti – mnogi turistički proizvodi temelje se upravo na privlačnom okolišu te on može biti temelj održive turističke djelatnosti. S druge strane, neupitno je da turizam danas i negativno utječe na okoliš kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti, pritiska na infratrukturu i dr.

Trenutan negativni utjecaj turističke djelatnosti na otoku Biševu ogleda se u:

Izgradnji turističkih objekata na neprimjerenim lokacijama te u suprotnosti s tradicionalnim načinima gradnje, a često bez prethodnih prostornih istraživanja i planiranja, čime se ugrožava prirodna i kulturna baština;

Pritisku na lokalnu infrastrukturu tijekom turističke sezone, kada se povećava broj potrošača (otok Biševo nema uređen sustav opsrbe vodom i sustav zbrinjavanja otpada);

Promjenama u lokalnoj zajednici, budući da fokus s tradicionalnih gospodarskih djelatnosti (poljoprivreda, ribarstvo) prelazi na turizam, zbog čega dolazi do zapuštanja i izumiranja tradicionalne prirodne i kulturne baštine.

Modra špilja na Biševu – Foto: Wikimedia

Ugrožavanju zaštićene prirodne i kulturne baštine uslijed neprimjerenog ponašanja turista

Nastavak turističkog razvoja u smjeru kojim ide danas u budućnosti može ozbiljno naštetiti prirodnoj i kulturnoj baštini otoka Biševa. To se primarno odnosi na stihijski smjer razvoja, odnosno “turizam koji se događa” i na kojem se kapitalizira kako i koliko se stigne, bez dugoročne održivosti. Pritom se kapital stečen kroz takvu turističku djelatnost jako malo ili uopće ne ulaže u razvoj otoka Biševa.

Nekadašnje stanovništvo Biševa bilo je pretežno orijentirano na poljoprivrednu proizvodnju koja se bazirala na tradicionalnim maslinicima i vinogradima, te raznim oblicima polja, terasa i suhozida. Napuštanje poljoprivredne djelatnosti dovelo je do zapuštanja ruralnih područja koja daju jedinstvenost i značajnu vrijednost krajobrazu otoka. Na razvoj poljoprivrednih površina utječe i nedostatak vode.

Prijetnju vrijednostima krajobraza predstavlja i neuređenost sustava zbrinjavanja otpada na otoku, što dovodi do problema neprikupljanja otpada te neuređenih, ilegalnih odlagališta koja zagađuju okoliš i narušavaju vizuru otoka.

Vegetaciju Biševa bitno je obilježio i požar u ljeto 2003. godine, kada je izgorjelo oko 80% površine otoka. Nakon požara vegetacija se vrlo sporo obnavlja, a cijelim otokom dominira trava Brachypodium retusum koja stvara vrlo guste sklopove i time onemogućava razvoj drugih vrsta. Osim navedene vrste, na novonastala otvorena staništa zamjećen je trend širenja neofitske invazivne vrste Conyza candensis.

Otok Biševo jedno je od rijetkih preostalih hrvatskih područja koje ima predispozicije za dobivanje statusa parka tamnog neba. Certificiranje parka tamnog neba otoka Biševa doprinijelo bi zaštiti njegove cjelokupne prirodne baštine, jer bi se kao takvo čuvalo od svjetlosnog zagađenja u budućnosti, no bilo bi i izuzetno vrijedan dodatan sadržaj turističke ponude otoka. Koncept astroturizma u potpunosti se uklapa u prijedloge razvoja otoka na principima održivog turizma, budući da se temelji na postojećim resursima otoka i njihovom očuvanju. Otok Biševo tako bi bio i prvi hrvatski otok, odnosno mjesto na hrvatskom Jadranu, koje bi imalo status parka tamnog neba, što bi mu dalo i kompetetivnu prednost u odnosu na ostale turističke destinacije.

Više pročitajte OVDJE.

D.G.

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: