Promocija monografije “Podmorje Parka prirode ‘Lastovsko otočje'”

Promocija monografije “Podmorje Parka prirode ‘Lastovsko otočje'”

444
Podijeli objavu
Foto: Goran Butajla

LASTOVO – Zeleni otok, doima se golemim smaragdom umočenim u modrinu jadranske pučine, čini se nijemim suputnikom povijesti pošteđenim od burnih civilizacijskih mijena. No tamo život buja još od predhelenskih vremena.

Lastovo je proglašen parkom prirode zbog svoje mistične ljepote, naglašene krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja obogaćenih lokvama, visokih obalnih strmaca, kopnenih i podvodnih špilja, te brojnih rijetkih morskih  i kopnenih vrsta i staništa. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge. Ovaj najudaljeniji hrvatski naseljeni otok duboko je obilježen brojem 46. Okružen je s 46 otočića, na njemu se nalazi 46 crkvica, 46 brežuljaka i 46 dolina zasađenih maslinama, voćem i vinovom lozom. Nalazi se južno od grada Splita i 60 nautičkih milja od rta Gargano na talijanskoj obali. Noćno nebo Lastova drugo je najtamnije nebo u Europi, gdje se Mliječna staza i mnoge galaksije mogu vidjeti prostim okom.

Oni koji nisu kročili u morske dubine uvijek zastaju privučeni onim što im izrone ronioci. Bilo da se radi o fotografijama, filmovima ili pak zanimljivim pričama otrgnutim tom modrom beskraju. Vođeni tom ljudskom fascinacijom za more, idejom popularizacije i zaštite živog i neživog u lastovskom podmorju, a iznad svega ljubavlju prema jedinstvenom lastovskom podmorju izradila se monografija podmorja Parka prirode „Lastovsko otočje“.

14. listopada se održala promocija knjige Podmorje Parka prirode „Lastovsko otočje“ autora Gorana Butajle. Područje Parka WWF (Svjetski fond za zaštitu prirode) je proglasio jednom od deset posljednjih riznica bioraznolikosti Sredozemnog mora, a toj tituli uvelike pridonosi i raznovrsnost morskih staništa i svojti. Posebno se ističu koraligenska zajednica te zajednica livada posidonije koje su staništa brojnim svojtama, a po svojim značajkama pružaju velike usluge ekosustava – mrjestilišta riba, stabiliziranje morske podloge, proizvodnja kisika i sl.

U monografiji možete pronaći prekrasne fotografije flore i faune morskog svijeta Parka prirode „Lastovsko otočje“. Poseban dio monografije je posvećen crvenom koralju te antičkim brodolomima. Lastovo je najudaljeniji naseljeni otok i kao takav bio je prva linija obrane, pa ni ne čudi što u svojim dubinama skriva velike povijesne tajne od antičkih vremena do danas. Mnoštvo olupina i njihova blaga koja nikad nisu stigla na svoja krajnja odredišta krase podmorje Lastovskog otočja. Lastovo je najmlađi hrvatski park prirode, pitom i grub u istom trenutku, čije podmorje vrvi florom i faunom iz srca Mediterana.

Goran Butajla je rodom iz Zagreba te je po struci diplomirani inženjer geologije. Ronjenje i podvodna fotografija su ga „preuzeli“ odavno, prije više od trideset godina, a gotovo cijelo to vrijeme je i profesionalno vezan za sportsko – rekreativno ronjenje. Ta prelijepa aktivnost mu je omogućila da proputuje gotovo cijeli svijet, organizirajući različite ronilačke ture. Danas je već dugogodišnji Instructor trainer u SSI i PSS ronilačkim asocijacijama, te glavni urednik hrvatskog časopisa „Scubalife“, koji uspješno izlazi već deset godina. Neraskidiva veza sa Lastovom proizlazi iz činjenice da je već više godina voditelj ronilačkog centra „Ronilački raj“ u Pasaduru.

U podmorju Lastova može se naći nepregledan broj raznih algi te morskih cvjetnica, a svijet lastovskih životinja je još bogatiji, jer iako se uopće na zna pravi broj različitih vrsta morskih organizama, prema zadnjim podacima zabilježeno je više od 330 vrsta beskralježnjaka, od kojih se posebice ističu crveni koralji, naselja žutih i crvenih gorgonija, velikih rožnjača, spužvi, mahovnjaka, bodljikaša i rakova, među kojima brojni jastozi izazivaju posebnu pažnju.

Bogatstvo podmorja uopće nije ograničeno na dublja područja jer svaki ronilac, pa čak i oni koji rone samo na dah, već u plitkom moru mogu uživati u brojnim hobotnicama i sipama, a često u plićak doplivaju i sami jastozi, hlapovi, kuke, rakovice i drugi rakovi neobičnih oblika i boja. Ne treba biti ni poseban poznavatelj puževa jer skoro svatko može prepoznati najveće jadranske puževe kao što su tritonova truba, prugasta mitra i puž bačvaš.

Ribe su posebna priča pa će svaki ronilac imati mogućnost često uživati u vrstama koje su za druga područja Jadrana skoro pa nepoznanica, primjerice čudnovatim papigačama, drozdovima, arbaneškim vladikama, jadranskim barakudama i kostorozima. Škrpine i različite vrste kirnji su posve uobičajene, a murine i ugori vire doslovno iz svake rupe. Među takvim ribama zubaci i trlje su skoro pa nezanimljivi, jer svako malo nalete i brze tune, gofovi i igluni, lako je naletjeti i na različite dupine, a kornjače glavata i zelena želva su već odavno stalni stanovnici lastovskog arhipelaga.

Podmorje Lastovskog otočja bogato florom i faunom obiluje i mnogobrojnim arheološkim nalazištima. Skriveni prolazi i špilje te raznolikost podmorja raj je za ronioce. Najatraktivnije ronilačke lokacije su seka Drašan na sjeveroistočnoj strani otoka, plićina Petrovac sa zaštićenim podmorskim arheološkim nalazištem, otočić Bijelac koji skriva podvodni prolaz kroz otok, otočić Tajan sa podvodnom špiljom, rt Struga sa zanimljivom florom i liticama do 80 m dubine.

Samostalno ronjenje uz upotrebu ronilačke opreme u akvatoriju Parka je zabranjeno. Moguće je ronjenje uz pratnju voditelja ronjenja iz ovlaštenog ronilačkog kluba „Ankora“ u Zaklopatici ili „Ronilački raj – Lastovo“ na Pasaduru.

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: