U 20 godina iz sjevernog Jadrana eksploatirano više od 21 milijardu kubika...

U 20 godina iz sjevernog Jadrana eksploatirano više od 21 milijardu kubika plina na 18 platformi

108
Podijeli objavu
Photo: Davor Majkić

PULA – U društvu predsjednika Uprave Ine Sándorom Fasimonom i predsjednika Agencije za ugljikovodike Marijanom Krpanom, ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić je obišao cijelo postrojenje prve plinske platforme na Sjevernom Jadranu, upoznavši se pritom s proizvodnim procesima i radnim navikama i uvjetima zaposlenika. Ministar je istaknuo da je pri eksploataciji plina utjecaj na okolinu minimalan, ali i da se istraživanja i eksploatacija ugljikovodika provode sukladno najvišim sigurnosnim i standardima zaštite okoliša. 

– U zadnjih 20 godina iz sjevernog Jadrana eksploatirano je više od 21 milijardu kubika plina na 18 platformi. To je poticaj za daljnje iskorake u istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Hrvatskoj. Sjeverni Jadran ima potencijal za dodatni razvoj i eksploataciju – izjavio je Ćorić istaknuvši ipak da prvo treba čuti što o nekim budućim natječajima za koncesiju istraživanja ugljikovodika kaže struka. Podsjetio je da je unazad nekoliko godina po tom pitanju otpor javnosti bio velik. Iako su rezerve plina trenutnih bušotina pri kraju, Ćorić smatra da su dovoljne za proizvodnju idućih pet do šest godina, piše Glas Istre.

Također, naglasio je da ovakvi uspješni projekti svjedoče koliko je strateško i odgovorno upravljanje resursima važno, a to, prema njegovim riječima, razvija gospodarstvo i povećava udio domaće proizvodnje.

Cijene plina država može regulirati samo još jednu godinu

Krpan je istaknuo da je projekt Sjeverni Jadran jedan od najvećih i najznačajnijih hrvatskih projekata.

– On je tehnološki i konceptualno iznimno zahtjevan. Njime se Hrvatska uvrstila u krug zemalja koje posjeduju znanja i tehnologije za odobalnu proizvodnju ugljikovodika, pojasnio je Krpan, dok je Fasimon rekao da su sjevernojadranska plinska polja izuzetno bitna za poslovanje INA-e, kao i za cjelokupni energetski sustav Hrvatske.

Odgovarajući na novinarski upit što građani mogu očekivati po pitanju cijene plina, koju država može regulirati samo još narednu godinu, Ćorić je kazao da je u ovom trenutku cijena vrlo povoljna u odnosu na razdoblje prije godinu dana.

– Ono što veseli je činjenica da neki svjetski ekonomi povećavaju svoju proizvodnju, a to utječe na pad cijena. Ukoliko se taj trend nastavi, držim da naši građani neće značajnije osjetiti povećanje cijena 2021. godine, poručio je Ćorić.

Kad će INA u hrvatske ruke?

Upitan kad će INA u potpunosti prijeći u hrvatske ruke, Ćorić je komentirao da je platforma Ivana A pokazatelj da INA, neovisno o činjenici što predstavlja zajedničku kompaniju mađarskog MOL-a i Republike Hrvatske, dobro odrađuje svoj posao.

– Mi smo prije nekoliko mjeseci odabrali konzultante. Oni polako ulaze u INA-u i započinju svoj posao evaluacije poslovanja, odnosno određivanje cijene INA-e. Vjerujem da će taj posao odraditi do proljeća i da ćemo tada imati cijenu koju će Hrvatska strana ponuditi Mađarskoj, rekao je ministar.

Što se tiče LNG terminala, Ćorić je poručio da se gradi te da će s radom početi krajem iduće godine. Iako je kazao da će LNG zadovoljiti potrebe hrvatskog tržišta za plinom, poručio je da se ne gradi samo zbog toga, nego da je to projekt koji će pomoći diversifikaciji dobavnih pravaca za Europu, piše Glas Istre.

Razrada sjevernojadranskih plinskih polja započela 1996. godine, kada je INA potpisala sporazum o partnerstvu s talijanskom naftnom kompanijom ENI, osnovavši zajedničku operativno društvo INAgip. Ivana A je, inače, središnja eksploatacijska platforma za sva sjevernojadranska polja, a sa susjednom Ivanom K, takozvanom kompresorskom platformom, gdje plin prolazi kroz postupak dehidracije i komprimiranja, povezana je mostom.

D.G.

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: