IGRE MOTORNOM PILOM Ovako se “uređuje” spomenik parkovne arhitekture u Biogradu

Foto: Vinko Pešić

BIOGRAD NA MORU – Drvored čempresa na ulazu u Grad Biograd zaštićena su prirodna baština našega grada, stoji na stranicama Grada Biograda. Unatoč tome, Biograđani se žale da ih uništavaju nestručnim pilanjem  i malo po malo, drvored, kaže nam čitatelj, nestaje.

– Od pedesetak preostalih stabala jedva da ih je ostalo desetak neoštećenih. A uništavali su ih i uništavaju prvo mali hrvatski čovjek, koji bi jedva dočekao da isproba motorku na njima, a svaka vlast u zadnjih 50 godina bi u svom mandatu posjekla bar nekoliko – ispričao nam je dr. med. Vinko Pešić iz Biograda koji šalje i ove fotografije.

Pokušali smo doći do odgovora iz tvrtke Bošana d.o.o. koja je, između ostalog, zadužena i za održavanje zelenila u Biogradu, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Spomenik parkovne arhitekture

Inače, drvored čempresa u Biogradu na Moru zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala, predstavlja značajan hortikulturni spomenik Jadranske obale.

Duljina drvoreda iznosi oko 2 km, a proteže se od Biograda do Opatinskih Torova. Sađen je prilikom izgradnje ceste Biograd-Vrana nakon isušenja Vranskog blata krajem 19.stoljeća, tako da je sadašnja starost čempresa oko 140 godina. Čempresi u drvoredu pripadaju osnovnom tipu Cupressus semprevirens L. s njegova dva varijeteta Cupressus semprevirens var. pyramidalis i Cupressus semprevirens var. horizontalis, stoji u opisu zaštićenih područja Zadarske županije.

A evo što još stoji na stranicama Grada Biograda o drvoredu koji se malo po malo čupka do neprepoznatljivosti:

“Uz činjenicu da su prepoznatljivi kao takvi, stoljetna stabla ovog drvoreda imaju i druge posebnosti. Da, da, imaju oni svoje priče koje pričaju samo onim koji ih znaju slušati, a pogotovo kada u njihovim granama “zabrije” bura ili pak južina. Sjećaju se oni i kraljeva, i puntara… uspona i padova kroz stoljećima dugu povijest ovoga grada, a sve to vrijeme priroda čini svoje, oblikuje njihovu površinu najraskošnijim crtežima na kojima bi im pozavidjeli i najveći slikari i kipari ovoga svijeta. No, svi mi najčešće žurno prođemo, a da se ne zagledamo u njih malo dublje, malo temeljitije. Ponekad se to vjerujete isplati učiniti, jer evo što smo mi otkrili u njihovim oblicima.”

I eto, netko je podigao pogled i ugledao… ovo:

D.G.

Vaš komentar