Jesmo li svjesni posljedica potresa? Dalmacija među najugroženijim područjima u Hrvatskoj

Jesmo li svjesni posljedica potresa? Dalmacija među najugroženijim područjima u Hrvatskoj

3490
Podijeli objavu
Photo: Jurica Gašpar, Boris Kačan, Lorenzo Bolletini/Unsplash

Prirodne katastrofe čine se sve učestalijima, a ljudi su u sve većem strahu od njihovih posljedica unatoč tome što se tehnologija neprestano razvija. Najnovija učestala podrhtavanja tla na području Albanije i susjednih zemalja podigla su razinu straha od katastrofe, no mnogo je faktora koji utječu na percepciju javnosti. Stručnjaci se slažu da treba biti oprezan, no i slaba upućenost može uzrokovati bespotrebnu paniku. Ipak, jasno je da potresi ne poznaju granice, a ovi najnoviji događaju se upravo u našem dvorištu.

– Albanija je izrazito seizmički aktivno područje, Dubrovnik je nastavak tog područja. Kada je riječ o Hrvatskoj, što više idemo prema jugu, to je seizmički aktivnije. Ovi potresi su seizmo-tektonskog podrijetla. To znači da je na tom području aktivni rascjep. Do potresa je došlo tako što je došlo do pomaka na dubini od 10 kilometara”, pojasnila je za Index dežurna seizmologinja Seizmološke službe Republike Hrvatske.

Seizmologinja je pojasnila kako je kod velikih potresa uobičajeno da se nakon njega javljaju manji, a tako je bilo i u slučaju potresa u Albaniji.

Dubrovnik, odnosno sam jug Hrvatske, spada u isto seizmičko područje pa i Dubrovniku prijete ovakvi veliki potresi.

– To je isto, potresima je svejedno koja je država. Imali ste posljednji veliki potres u Dubrovniku, odnosno Stonu, 1996. godine. To je bio potres od 6 stupnjeva po Richteru. Treba još jednom naglasiti da je riječ o istom seizmičkom području. Mi ne možemo predvidjeti potres i on se opet može dogoditi. Postoje povratni periodi pa govorimo o tome nakon koliko godina ponovno može doći do velikog potresa. Stanje je takvo da na dubrovačkom području takav potez može biti sutra, govorimo samo o vjerojatnostima – pojasnila je dežurna seizmologinja.

Afrička ploča se podvlači pod euroazijsku

Područje Republike Hrvatske dio je mediteransko-transazijskog područja (15% svjetskih potresa) koje obuhvaća kolizije Afričke i Indijske s Euroazijskom litosfernom pločom. Do potresa na našem području dolazi uslijed podvlačenja Afričke litosferne ploče pod euroazijsku piše Dalmacija danas.

Unatoč tome što se ljudska vrsta neprestano razvija, a na taj način rastu i tehnološka dostignuća, potrese još uvijek nije moguće predvidjeti. S obzirom na kretanje litosfernih ploča i na povijesnu rasprostranjenost potresa, može se reći u kojim će područjima doći do potresa, ali nemoguće je predvidjeti vrijeme, jačinu i intenzitet.

Potresi u Hrvatskoj

U usporedbi s najjačim potresima diljem svijeta, čija bi vrijednost po Richterovoj ljestvici premašivala i iznos od 8, na ovom području dosad nije zabilježen takav slučaj. Međutim, to ne znači da ne postoji perspektiva da se takvo što ne dogodi. Dapače, nepredvidivost potresa uči nas da se ne smije brzati sa zaključcima.

Najjači potresi u Hrvatskoj zadnjih nekoliko stoljeća

Za razliku od relativno mirnijeg prostora istočnog dijela Kontinentalne Hrvatske, Primorska Hrvatska mnogo je aktivnija po pitanju potresa. Osim što su potresi na području Dalmacije učestaliji u odnosu na neke druge dijelove države, oni su prosječno i nešto snažniji.

Posebni naglasak treba staviti na šire dubrovačko područje koje sa sjeverne strane omeđuje rijeka Neretva – gotovo da odgovara granicama Dubrovačko – neretvanske županije. Naravno, političke granice ne smiju se gledati u ovakvim promatranjima jer potresi i van države, ukoliko su dovoljno snažni, mogu utjecati na događaje unutar nje.

Drugo značajnije područje prostire se srednjodalmatinskom zagorom, od Sinja preko Imotskog do Vrgorca i područje Mosora, te dijelom srednjodalmatinskog priobalja, s naglaskom na trogirsko područje.

Photo: Morski.hr / Youtube screenshot

Koliko smo spremni za katastrofalni potres?

S obzirom na povijesne događaje, moguće je očekivati da će i područje Republike Hrvatske, posebice južni dio, u određeno vrijeme ponovno pogoditi neki razorniji potres, a pitanje je jesu li stanovnici tih područja infrastrukturno i logistički spremni posljedicama moguće prirodne katastrofe?

Treba se samo prisjetiti drugih prirodnih nepogoda koje su pogađale ovo područje, od poplava do požara, a u to vrijeme građani su bili sve, samo ne spremni, stoga je teško za očekivati da bi išta drugačije bilo i u potresnim situacijama.

Za kraj, valja napomenuti da je brzina širenja informacija najčešće ono što prividno prikazuje da se potresi pojavljuju sve učestalije. U današnje vrijeme, informacija o potresu dolazi u realnom vremenu i nadohvat je (gotovo) svačije ruke, dok je kroz povijest bilo potresa za koje većina svjetskog stanovništva ne bi ni znala – ne zato što se nije dogodio, već zato što ljudi nisu imali pristup takvoj vrsti informacije.

D.G.

Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: