Razvijena metodologija za praćenje ekološkog otiska turizma na Sredozemlju

Razvijena metodologija za praćenje ekološkog otiska turizma na Sredozemlju

127
Podijeli objavu
Foto: JUPPLO

KORNATI/LASTOVO – Zahvaljujući projektu DestiMED, Nacionalni park Kornati i Park prirode Lastovsko otočje mogli su mjeriti ekološki otisak njihove turističke ponude, a to je sada na raspolaganju i ostalim našim zaštićenim područjima. Hrana se ispostavlja najvećim izazovom ekološkog utjecaja posjetitelja na samo zaštićeno područje. 

Projekt DestiMED se temelji na uspjehu mreže MEET (Mediteransko iskustvo ekoturizma), neprofitne organizacije za destinacijski menadžment, koja je usmjerena na daljnji razvoj i promicanje visoko kvalitetnog portfelja ekoturističkih iskustava u zaštićenim područjima regije. Unutar projekta prikupljaju se podaci za inovativan pristup mjerenju i smanjenju utjecaja turizma na prirodne resurse koje održavaju zajednice zaštićenih područja.

Projekt Destimed financira Interreg Med program Europske unije, a provode ga Regione Lazio (vodeći partner), IUCN centar za mediteransku suradnju, MedPan, Federparchi, WWF Adria, WWF Mediteran i Nacionalna agencija zaštićenih područja (NAPA) u Albaniji.

Trinaest područja iz Albanije, Grčke, Italije, Hrvatske, Tunisa, Francuske i Španjolske su provodili testiranja ekoturističkih paketa te u njima mjerila ekološki otisak posjetitelja.

Na završnoj svečanosti međunarodnog projekta DestiMED koja je održana u Rimu 22. i 23. listopada predstavljena je najnovija metodologija za praćenje ekološkog otiska turista u zaštićenim područjima na Sredozemnom moru, a među onim područjima na kojima je metodologija testirana su i hrvatski Nacionalni park Kornati te Park prirode Lastovsko otočje.

Koristeći standardizirane alate vodeće svjetske organizacije za mjerenje ekološkog otiska, Global Footprint Networka, kao polazište, partneri na projektu DestiMED prilagodili su metodologiju praćenja ekološkog otiska za procjenu utjecaja na okoliš. Ne samo da je mjeren ekološki otisak svakog turista koji je sudjelovao u najnovijoj eko-turističkoj ponudi, već su poduzeti i konkretni koraci za upravljanje ekološkim otiskom u toj ponudi. U obzir su uzete posebne komponente kao što su hrana, smještaj, prijevoz i rekreativne aktivnosti. Rezultati praćenja ukazali su na to da hrana i piće imaju najjači ekološki utjecaj, posebno u onim paketima koji nude velike količine mesnih proizvoda.

Ubuduće će besplatni online kalkulator ekološkog otiska učiniti metodologiju primjenjivom na sva zaštićena područja u Sredozemlju koja su spremna stvoriti i testirati svoje pakete za ekoturizam. Internetski alat možete naći OVDJE.

Nakon Nacionalnog parka Kornati te Parka prirode Lastovsko otočje, i druga hrvatska zaštićena područja iskazala su interes za razvoj eko-turističkih paketa. Rezultat je to rada WWF-a sa spomenutim parkovima u kojima su eko-turističke ponude već postavljene, uspješno testirane i odobrene od međunarodnih stručnjaka za eko-turizam.

Lokalna zajednica sudjeluje u kreiranju eko-turističkog paketa koji se temelji na dosadašnjoj ponudi, ali i na nekim sasvim novim aktivnostima poput ribolovnog turizma ili demonstracije tradicionalne proizvodnje meda. Svoj interes za razvoj ekoturizma u svojim područjima iskazali su nacionalni parkovi Brijuni i Mljet, parkovi prirode Telašćica, Vransko jezero i Žumberak te 12 županijskih javnih ustanova.

Ekoturistički paketi razvijeni u NP Kornati i PP Lastovo su u 2019. godini ušli u komercijalnu fazu te će, zajedno s drugim zaštićenim područjima na Sredozemlju koja su dio DestiMED projekta, biti prodavani međunarodnim agencijama.

Sponzorirani sadržaj
Vaš komentar

Pratite nas na facebooku: