ZADAR Održan sastanak o stanju i održivosti malog priobalnog ribolova

Photo: MaxPixel

ZADAR – Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, organizirala je 13. prosinca 2019. godine drugi, ujedno i posljednji predviđeni sastanak za prenošenje znanja i iskustava u sklopu projekta „Adri.SmArtFish – Valorisation of SMall-scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coast, in a context of sustainability“. 

Projekt „Adri.SmArtFish“ financira se iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, a njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17.

Drugi sastanak bio je usredotočen na stanje malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj, na njegovu ekološku održivost i ranjivost na klimatske promjene, te na razmjenu iskustava među ribarima.

Na sastanku je sudjelovalo devetnaest predstavnika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, sa sveučilišta i IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i LAGUR-a.

Prezentaciju je održao dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Znanstvenog odbora projekta „Adri.SmArtFish“. Tema prezentacije bio je regionalni izvještaj o statusu malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj. Kroz prezentaciju se ispočetka upoznalo sudionike s općim podacima o Hrvatskoj, kao što su: broj otoka, dužina obale, broj plovila u malom priobalnom ribolovu te količine ulova. Nakon uvodnog dijela uslijedila je i SWOT analiza malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj. Prilikom prezentiranja SWOT analize ribari su se aktivno uključili u raspravu o svakoj od navedenih snaga, slabosti, prilika i prijetnji te su svojim informacijama i saznanjima uvelike doprinijeli ovom sastanku čija svrha i jest upravo razmjena iskustava među ribarima i institucijama.

Kao neke od snaga malog priobalnog ribolova navedene su: dugogodišnja tradicija, velika socio-ekonmska važnost, zdrava i nezagađena ribolovna područja, dok su se nedostatak obalne infrastrukture za servisiranje brodova, problem dislociranosti ribara i njihova međusobna udaljenost, nedostatak adekvatnog tržišta, slabo su-upravljanje ribara  i dosadašnja praksa koja nije u skladu s EU standardima  pokazale kao najveće slabosti. Također kao neke od slabosti su se naveli i linijski pomorski promet, te velike jahte koje vrlo lako uništavaju mreže ribarima.

Prilikama se smatraju: mogućnost pojednostavljenja administracije, uključivanje ribara u sakupljanje otpada iz mora od strane države te ulaganje u inovacije i opremu. Prijetnjama se smatra nelojalna konkurencija koja ne označava mjesta ribolova, neodgovarajući razvoj obalne infrastrukture te nove invazivne vrste.

Na kraju sastanka zaključilo se kako bi se problem dislociranosti ribara zbog kojeg dolazi i do loše komunikacije među ribarima mogao riješiti  podrškom FLAG-ova, tj. formaliziranjem njihove funkcije. Nadalje, postoje barijere formalnog karaktera, potrebno je razlučiti  državne mjere i mjere  FLAG-ova. Zbog klimatskih promjena sve je više razloga zašto se ribolov ne može često obavljati, primjerice prilikom jakog juga koje je posljednja dva mjeseca bilo učestalo. Kako bi se riješio problem invazivnih vrsta kao rješenje se navela regulacija ulova na upravo te  grabežljive vrste.

I.B.

Vaš komentar