ZNANOST POTVRDILA Južina nema nikakve veze s lošim raspoloženjem ili zdravljem

Foto: Boris Bašić / Pixabay

Zahvaća nas ciklona s najnižim tlakom od 30. siječnja 2015. Mnogi portali pišu, a također i često se u razgovorima može čuti, da zbog niskog tlaka se ljudi osjećaju loše ili ih nešto boli itd. Nažalost moramo vas razočarati. Kako se osjećamo, nema nikakve veze s aktualnim tlakom zraka na razini mora ili njegovim promjenama iz dana u dan na nekom mjestu.

Ivan Toman, dipl.ing.

Naime da je tome tako, tj. da primjerice pad tlaka zbog sinoptičke situacije od 30 hPa izaziva takve promjene stanja organizma, onda bi u tom slučaju, popnemo li se nekih 250m uvis, recimo s mora na Klis, ili iz Zagreba u podsljemensku zonu, morali osjećati jednake efekte na organizam jer je na 250m povećanja visine tlak niži za 30hPa.

Postavlja se pitanje, kakve bi onda šokove morali doživiti ako se popnemo na vrh Sljemena, Velebita ili neke druge planine, pa doživimo promjenu tlaka od recimo 150hPa? Naravno, to se ne događa, tako da hipotezu o utjecaju promjene tlaka na organizam možemo mirno odbaciti.

Naravno ovdje ne govorimo o promjeni tlaka od primjerice 500hPa a time i ogromnoj promjeni gustoće zraka i količine kisika s kojima se susreću planinari na najviše svjetske vrhove…

Studije provedene na tu temu nisu pronašle odgovor o čemu je riječ. Primjerice, novija studija na temu utjecaja meteoroloških parametara na organizam iz 2017. kaže citat:

“Odnos raspoloženja i tlaka zraka na razini mora novo je otkriće. Nijedna prethodna studija nije pokazala nikakav učinak, pozitivan ili negativan, o utjecaju atmosferskog tlaka na raspoloženje. Teorije o tome zašto takav utjecaj može postojati ne postoje. Veza između nižeg tlaka zraka na razini mora i izmjene raspoloženja od depresivnih do normalnih u trenutnoj studiji bila je vrlo niska. Smanjenje srednjeg tlaka zraka na razini mora za 1 hPa bilo je povezano sa samo 6% ispitanika koji su iskazivali prelazak s depresivnog u normalno raspoloženje. Za bilo kakvu dublju analizu, potencijalna klinička relevantnost tako malog učinka argumentirano je sporna. U nedostatku bilo kakvog praktičnog ili teorijskog opravdanja za takav odnos, ovaj se nalaz mora smatrati upitnim.”

Kao što vidimo, u studiji je zapravo pronađena obratna veza od onoga što uobičajeno mislimo, pad tlaka je korelirao s boljim raspoloženjem (doduše kod klinički depresivnih subjekata)!

No, postavlja se pitanje zašto se onda potencijalno lošije osjećamo kad je ciklona?

Znanost za sad nema odgovor, ali možemo špekulirati:

Zasigurno nije u pitanju utjecaj tlaka kao takvog. Vjerujemo, da je u pitanju dijelom psihološki efekt (naoblaka, kiša, vjetar, ….) ali također i boravak u zatvorenom prostoru kad je nepovoljno vrijeme (loša kvaliteta zraka kojeg pritom udišemo, manje provjetravanja prostora itd), ali također, smatramo i da izvorište zračne mase igra bitnu ulogu; je li u pitanju morski zrak, kopneni pustinjski (Sahara) pun sitnih čestica, ili je čist zrak sibirskog ili polarnog porijekla itd… što zasigurno igra golemu ulogu u tome kako se osjećamo u nekom trenutku.

Ivan Toman, dipl.ing., MeteoAdriatic

Vaš komentar