Foto/Ilustracija: Ivan Toman

Računala su cijelu godinu neprestano radila da bi dobili izračune o tome što se to događa s klimom? Ne radi se o nekom inozemnom znanstvenom institutu, već o domaćoj pameti. Pokretač ovog projekta je naš suradnik Ivan Toman, dipl. ing., inače zaposlen na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru. Javnosti poznat i kao kreator mobilne aplikacije Meteo Adriatic koja prognozira vrijeme za stotine lokacija u Hrvatskoj s meteorološkim kartama i desecima parametara koji se automatski izmjenjuju svakih sat vremena.

Definicija pojma “klima” na fakultetima je “prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom razdoblju, a najčešće se uzima u obzir 30-godišnji period praćenja. Toman je, kontrolirajući podatke američkog centra NOAA i CFS (climate forecast system) od davne 1979. do danas, došao do saznanja o kojima je izdao analitičku brošuru i odmah je one najzanimljivije dijelove nesebično javno objavio.

Sad znamo za svaku buru i jugo u zadnje 41 godine

Godinu dana rada na projektu koji analitički obuhvaća više parametara u 40 godina. Što ste sve analizirali?

Ivan Toman

– Da, ovo je bio izazovan i vrlo dugotrajan projekt u kojem je više računala gotovo neprekidno tijekom godine dana obrađivalo veliku količinu podataka, simulirajući stanje atmosfere nad jugoistočnom Europom od 1.1.1979. godine do današnjih dana. No rezultati tih napora su dragocjeni, jer sad znamo što se je događalo tijekom zadnje 41 godine od britanskog otočja pa do Istanbula praktično u „svakom kutku”, svakog sata u navedenom periodu. Sad znamo za svaku ciklonu ili buru, jugo, rekordne vrijednosti ekstrema i sve drugo što nas može zanimati za proteklu 41 godinu, nalazi se nadohvat ruke sačuvano u računalnu bazu podataka.

Treba pritom naglasiti da su dobiveni podaci rezultati računalne simulacije atmosfere te su stoga generalno ponešto inferiorni izravnim mjerenjima meteoroloških elemenata na meteorološkim postajama. Međutim za razliku od mjerenja, oni su daleko sveobuhvatniji. To je stoga jer se podaci mjernih postaja odnose samo na točke gdje se one nalaze a uz to su i ograničene na prizemni sloj zraka (uz iznimku Zemunika i Zagreba gdje se vrše i visinska mjerenja ali samo 2x dnevno). Suprotno mjerenjima, ovakva simulacija daje podatke za bilo koju točku unutar analiziranog područja, te podatke za visinske slojeve zraka.

Nakon završetka tih opsežnih numeričkih računanja pomoću specijaliziranih modela atmosfere, uzeti su dobiveni podaci i stavljen je fokus daljnje analize na Hrvatsku. Statističkom obradom podataka za lokacije u Hrvatskoj izrađena je analiza klimatskih promjena od ’79. do danas. Brojni klimatološki parametri su obrađeni, počevši od promjena temperature pa do odgovora na pitanja poput promjena učestalosti ljetnih bura ili mjesečnih kolebanja razdiobe pojedinih meteoroloških parametara. I treba reći da je izrađeno tek prvo izdanje analize, a u planu su nova, dopunjena izdanja s vremenom – ipak oprezno kaže Toman.

Zbog čega ste se odlučili na ovako obiman projekt i kako to da ga do sad nitko nije napravio?

– Postoje objavljeni radovi u stranim časopisima sa sličnim pristupom gdje su korišteni podaci globalnih numeričkih modela za reanalizu klime na području Europe. Ipak koliko mi je poznato, dosad nije objavljen nijedan rad s uskim fokusom na Hrvatsku a posebno ne koristeći regionalni model visoke prostorne razlučivosti. Autor cijele analize sam ja, a u hardverskim resursima za računanje je djelomično sudjelovala domaća firma Meteo Centar bez čije dragocjene pomoći izračun modela atmosfere još uvijek ne bi bio ni približno gotov, te im ovim putem zahvaljujem na još jednoj uspješnoj suradnji u nizu. Zahvalio bih se i kolegi Ninu Rašiću koji je nebrojeno puta uskakao pomoći u programiranju kad god je bilo potrebno.

Graf: Ivan Toman

Ljetne bure su daleko češće, bit će sve opasnije za nautičare!

Vjerojatno se puno toga promijenilo u 40 godina, no što je zamjetno drugačije ili da budem jasniji – je li vas nešto (ne)ugodno iznenadilo?

– Doista. Naravno, neke smo detalje već otprije znali na temelju mjerenja i statističke obrade takvih podataka no analizom smo dobili uvide u mnoge dotad nepoznate podatke o klimi u Hrvatskoj i njezinim promjenama u novije doba. Od svih podataka iznesenih u opširnom dokumentu koji je dostupan na web stranicama MeteoAdriatic portala, nekako mi se čini da upravo brzina porasta temperature zraka u usporedbi s porastom globalne temperature na planeti doista „bode u oči”. Pokazuje se naime da se područje Hrvatske zagrijava skoro 3 puta brže od promjene prosječne temperature na planeti. 

Također bih izdvojio i podatak koji je za posjetitelje Morskog sigurno bitniji od temperature zraka; pokazuje se naime da je pojava jake ljetne bure mnogo češća u posljednjim godinama nego je to bila situacija pred kraj 20. stoljeća. To se može pokazati iznimno bitno za sigurnost sezonskih nautičara za koje znamo da uslijed nepripremljenosti na nepovoljno vrijeme, često stradavaju od iznenadnih ljetnih bura i drugih vrsta nevremena.

Foto: Screenshot/Facebook

Možemo li prema toj analizi sigurno sad reći – da, klimatske promjene su aktualne, opasne i tiču se nas?

– Ne treba nužno generalizirati da su opasne, iako treba reći da će određene prilagodbe promjenama biti nužne. Kad govorimo o opasnosti od klimatskih promjena moramo razmišljati u kontekstu polazne točke. Naime, područje Hrvatske ima vrlo raznoliku klimu ali i općenito dosta blagu u usporedbi s mnogim drugim područjima planete. Primjerice sjeverna Amerika oduvijek ima razorna tornada, mnoge oceanske obale se susreću s totalnim destrukcijama pod djelovanjem tropskih ciklona, itd – Hrvatska općenito nema ni približno tome opasnu klimu, pa ako naša klima postaje po nekim parametrima nešto nepovoljnija to je i dalje dosta daleko od generalno opasne klime.

Međutim, mi smo se prilagodili određenim režimima vremena tijekom pojedinih dijelova godine i sad se događa da su ti režimi ponešto drugačiji, te će u budućnosti biti vjerojatno još drugačiji. To nužno znači da ćemo morati raditi stanovite prilagodbe kako bi osigurali normalan suživot s novonastalim klimatskim uvjetima, ali također i kako bi određene nove aspekte klime mogli bolje iskoristiti te od klimatskih promjena i profitirati koliko to bude moguće. Smatram da pametnim planiranjem i odlučivanjem mnoge promjene klime možemo proglasiti izazovima umjesto da ih nužno promatramo kao probleme – priča nam Toman i upozorava na bitno.

Učestalost ljetne bure – Graf: Ivan Toman

Glavni izazov – osiguranje niskih obala i preseljenje na više lokacije

– Svakako se ne možemo praviti da se baš ništa ne događa i pasivno promatrati promjene. Smatram da će kroz 21. stoljeće glavni izazov u Hrvatskoj vezan uz klimu biti osiguranje niskih obala od sve češćih poplava ili preseljenje na više lokacije iz objekata gdje zaštita od mora bude nemoguća ili nepraktična. Osim toga protugradna obrana usjeva će čini se imati sve više posla kao i potreba za boljim educiranjem i upozoravanjem na nepogode sezonskih nautičara. Obrane od poplava morat će se unaprijediti i u unutrašnjosti, u blizini riječnih tokova i u sličnim područjima gdje dolazi do jačih slijevanja oborinskih voda.

Foto: Nela Oreb, Vilma Vodanović, Jakša Kuzmanić, Pero Surjan

Prema mjerenjima koje ste bilježili, zasigurno se može predvidjeti neki klimatski trend za blisku budućnost. Što nas očekuje i možemo li biti optimisti?

– Vjerojatno je da će trendovi koji su se pokazali vrlo robusnima i dalje biti slični barem u bližoj budućnosti. Pod robusne trendove svakako spada porast temperature, povećani broj i intenzitet toplinskih valova tijekom ljeta, veća vjerojatnost za pojavu kratkotrajnih obilnih oborina uslijed grmljavinskih nevremena, učestalija pojava tuče, učestalija pojava dubokih ciklonalnih centara u regiji a s time i povezane olujne bure i juga, kao i plavljenja obala uslijed kombinacije vrlo niskog tlaka zraka u takvim ciklonama i jakog juga. To su istodobno i trendovi za koje se gotovo sa sigurnošću može očekivati daljnji nastavak u bližoj budućnosti.

Možemo li biti optimisti? Svakako, ali pod uvjetom da se uspješno prilagodimo novonastaloj situaciji. Kao što sam već spomenuo, smatram da na promjene treba gledati kao na izazov. Nema pasivnog promatranja već ajmo sjesti, vidjeti što se očekuje i razmotriti što možemo učiniti da na najbolji način iskoristimo novonastale uvjete. Primjerice, porast temperature u proljeće i na jesen može značajno produljiti turističku sezonu, pod uvjetom da uradimo što je potrebno da podržimo takvu mogućnost. Ili, veća količina oborine, manje sušnih perioda i više CO2 u atmosferi potiču poljoprivredu, ali moramo naći način da iskoristimo veću količinu oborine u sustavima skladištenja vode i navodnjavanja u trenucima kad tlo postane manje vlažno u ljetnim mjesecima uslijed sve viših temperatura. Također, vjetrovitije vrijeme možemo pametno iskoristiti proizvodnjom energije u vjetroparkovima. Sve manje hladnih ekstrema pozitivno utječe i na zimsku potrošnju energije kad je ona najpotrebnija za puko preživljavanje, i smanjuje broj stradalih osoba od smrzavanja koji je još uvijek znatno već od broja stradalih od vrućine. Nije sve tako crno ali ponavljam, negativnim učincima promjena se moramo prilagoditi i umanjiti njihove efekte, a pozitivne maksimalno iskoristiti – optimističan je ipak na kraju ove studije dipl. ing. Ivan Toman. 

Jurica Gašpar

Vaš komentar