PLAN SPAŠAVANJA “Imamo deset godina za spas oceana”

Foto: Boris Kačan

Nevladine organizacije za zaštitu okoliša lansirale su novi plan spašavanja kako bi mora Europe postala zdrava do 2030. godine. Danas 102 organizacije za zaštitu okoliša, predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i WWF, pokreću „Plavi manifest“. Plan spašavanja predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se preokrenuo smjer stalnog degradiranja i zagađenja mora i obala.

Za uspjeh su potrebne promjene i na kopnu i na moru. Nevladine organizacije traže:

  • Da najmanje 30% oceana do 2030., bude visoko ili u potpunosti zaštićeno
  • Prijelaz na ribolov sa slabim negativnim utjecajem
  • Osiguravanje oceana bez zagađenja
  • Planiranje ljudskih aktivnosti koje podupiru obnovu morskih ekosustava.

Situacija u morskim ekosustavima diljem svijeta je teška, što pokazuju i nedavna izvješća UN-ova međuvladinog odbora za klimatske promjene i UN-ove međuvladine platforme znanstvene politike o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava. Potrebne su hitne akcije i Europa može igrati vodeću ulogu u suočavanju s ovim izazovom. Uvažavajući preporuke predstavljene 2020. godine, Plavi manifest će usmjeriti Europu na pravi put da zaštiti i obnovi mora i oceane, koji su u sve većoj opasnosti i o kojem ovisi život na Zemlji. Europskim Zelenim sporazumom Europska komisija obvezala se provoditi stvarne strategije za klimu i biološku raznolikost, koje će preusmjeriti ulaganja i zakonodavstvo u budućnost koja je klimatski otporna i ekološki raznolika. Nevladine organizacije sada pozivaju Europsku komisiju da osigura da oceani i mora budu sastavni dio tih strategija, slijedeći smjernice predložene u Plavom manifestu.

– U morima je sve više smeća, a sve manje ribe. Nemamo više vremena za odgodu rokova, sve zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska moraju odlučnije krenuti u provedbu potpisanih sporazuma i direktiva za očuvanje morskog ekosustava – rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Monica Verbeek, izvršna direktorica Seas At Risk, kazala je:

– Oceani pokrivaju 70% Zemljine površine, ublažavaju klimatske promjene i osiguravaju kisik – okosnica su Planeta. Kako bi obavljali svoje vitalne funkcije, oceani moraju biti zdravi i puni života. Pozivamo političke lidere Europske unije da oceane postave u srž političke agende te da zdravi oceani postanu stvarnost. Danas je pokrenut zajednički Plavi manifest, kao Plavi odgovor na europski Zeleni ugovor.

Bruna Campos, starija službenica za morsku politiku, BirdLife Europe i Srednje Azije, kaže:

– Spasiti oceane znači spasiti i morske vrste i njihova staništa. Riječ je o aktivnom obnavljanju naših morskih dna i zaustavljanju destruktivnog ribolova. Nerazumljivo je kako je ribarskim plovilima još uvijek dopušten slučajni ulov dupina, morskih ptica i kornjača. Potrebna nam je transformativna promjena da bismo spasili svoje oceane u sljedećih deset godina. Morska priroda je u krizi, jer nam nedostaje posvećenosti da promijenimo status quo, a to si više ne možemo priuštiti.

Photo: Pexels

Flaminia Tacconi, pravnica za EU ribarstvo pri organizaciji Client Earth, rekla je:

– Da bismo imali zdrave oceane do 2030., morat će se sustavno provoditi zakoni održivog ribarstva s ambicioznim ciljevima zaštite okoliša. Također moramo promicati snažnu kulturu usklađenosti, transparentnim, pouzdanim i odgovornim odlukama unutar EU.

Pascale Moehrle, izvršna direktorica organizacije Oceana Europe, navodi:

– EU ima više vodene nego kopnene površine te bi, kao svjetska ekonomska sila, trebala voditi svojim primjerom. Mora Europske unije su uveliko iskorištavana te im je potrebno što prije obnoviti nekadašnje bogatstvo. EU mora hitno djelovati kako bi osigurala održivost svog ribolova. Provođenje akcija u rukama je donositelja odluka Europske unije. Živopisni oceani odlikuju zdrav globalni ekosustav.

Antidia Citores, glasnogovornica zaklade Surfrider Europe, pojašnjava:

– Ljudske aktivnosti na kopnu i moru ozbiljno utječu na oceane. Utječu na sve vode, vidljivim i nevidljivim zagađenjem plastikom, zagađivalima, kemikalijama, ali i curenjem nafte i bukom. Utječu na otpornost oceana i zdravlje i dobrobit milijuna građana. EU mora postići konkretne mjere za čisti, zdrav i nezagađen ocean.

Samantha Burgess, voditeljica Ureda za morsku politiku pri europskom uredu WWF-a, rekla je:

– Moramo poduzeti hitne mjere kako bismo osigurali otpornost naših oceana na klimatske promjene, počevši s obnavljanjem morske biološke raznolikosti. Mreža zaštićenih područja mora, koja pokriva najmanje 30% morskih površina, s dugoročnim proračunima i planovima upravljanja, zajedno s planiranim i održivim upravljanjem za preostalih 70%, podržavat će bogat morski ekosustav. EU mora osigurati učinkovitu političku provedbu kako bi ostvarila ovu viziju.

Vodeće nevladine organizacije koje se bave zaštitom okoliša pozivaju građane, institucije i dionike da sudjeluju u besplatnim aktivnostima organiziranim tijekom „Tjedna oceana“ u Bruxellesu  od 3. do 9. veljače 2020., kako bi razmijenili iskustva i rješenja za izazove s kojima se suočavaju naše morske i obalne zajednice.

Od 3. do 9. veljače 2020. skupina nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i prirode organizira „Tjedan oceana“. Tijekom ovog tjedna, u nizu događanja, raspravljat će, razmjenjivati ​​iskustva i rješenja o izazovima s kojima su mora i oceani suočeni. Program „Tjedna oceana“ dostupan je OVDJE.

I.B.