ZVIJEZDA JE ROĐENA U pulskom akvariju na svijet došla raža, a ime joj je Srećko

Foto: Aquarium Pula

PULA – Aquarium Pula ima izuzetno zanimljiv jadranski postav. Zanimljivija od samog postava trenutno je činjenica da su njegove stanovnice, raže kamenice (Raja clavata), položile jaja. Nakon tri tjedna od polaganja, oplođeno je čak deset od ukupno 20 jaja. S obzirom na to da su hrskavičnjače sve ugroženija grupa životinja, a većina je zaštićena, ovaj je događaj za Aquarium Pula, uistinu poseban.  “Prva raža izvalila se iz jajeta 7. 1. Dugačka je bila osam centimetra, teška nešto sitno, ali dovoljno da nas ispuni ponosom i veseljem”, kažu iz akvarija i dodaju da je dobila ime Srećko ili Srećka, a vrijeme će pokazati radi li se mužjaku ili ženki.

Prva „beba“ došla je na svijet oko tri tjedna ranije (inkubacija zametka inače traje oko pet mjeseci), ali dobro napreduje i raste. Do danas je Srećko udvostručio svoju težinu i veličinu, a pridružilo mu se još 6 ražica.  

Ugroženi organizmi

Voditeljica Aquariuma, Aleksandra Bel Dajković,  pojašnjava da iako priča na prvu djeluje simpatično i slatko, ona zapravo skriva zabrinjavajuću poruku: sve je više morskih organizama ugroženo, a posebno se to odnosi na morske pse, raže i koralje, pa akvariji postaju konzervacijski centri za ovakve vrste.

Vlasnica Milena Mičić dodaje da Aquarium Pula pristupa zaštiti hrskavičnjača putem  uzgoja ugroženih vrsta pod ljudskom skrbi kroz međusobnu suradnju s ostalim akvarijima i ZOO vrtovima iz Europe i svijeta. Naime, uvođenje tog programa rezultiralo je povećanjem broja jedinki, unaprjeđenjem znanja o uzgoju, kontroliranom razmjenom jedinki između institucija, a samim time i smanjenim uzimanjem jedinki iz prirode. 

– Naš se akvarij potrudio da za potpunu ishranu mladih raža pridobije veću količinu raznolikog fito i zoo-planktona, mikroskopskih organizama koji su neophodni za rast i razvoj manjih riba, pa tako i raža jer se s njima počinju hraniti kad potroše zalihe žumanjčane vrećice iz vlastitog jajeta iz takozvane sirenine torbice – navodi direktorica, te napominje da je potrebno posebno skrbiti o svakom jajetu kako bi se iz njega izvalila mala raža.

– Ovo je samo početak priče koju želimo zaokružiti kada smo uvidjeli da je to i moguće, iako cijeli postupak nije jednostavan. U nastojanju očuvanja ove morske vrste, od nadležnog ministarstva očekujemo potrebne dozvole za reintrodukciju jedinki u more – kaže Mičić.

Ne nalazi se na niti jednom strateškom dokumentu o zaštiti Jadrana

U Sredozemnom moru zabilježeno je sedamdeset i sedam vrsta morskih organizama iz razreda hrskavičnjača, među kojima su najpoznatiji predstavnici morskih pasa i ražovki. Za četiri vrste smatra se da su pristigle iz Crvenog mora, dok su tri vrste endemi Sredozemnog mora. Najveća gustoća hrskavičnjača zabilježena je u zapadnom dijela Sredozemlju (57-67 vrsta na 100 km2) i u Jadranu (46-57 vrsta na 100 km2

Morski psi i raže posebno su ranjive životinje i bore se za svoj opstanak; sporo rastu, kasno sazrijevaju i nakon dugog razdoblja skotnosti daju malo mladih, što znači da prekomjerni ribolov uništava zalihe koje se onda ne mogu regenerirati. Više od polovine vrsta u opasnosti je od izumiranja, unatoč mjerama koje se poduzimaju u posljednjih deset godina i kojima je cilj smanjenje prekomjernog izlova. Podaci IUCN-a pokazuju da je pola ražovki, odnosno 16 od 32 vrste, suočeno s povećanim rizikom od izumiranja, kao i 54 posto morskih pasa, odnosno 22 od 41 vrste. Alarmantno smanjenje broja vrsta povezano je s intenzivnim ribolovom, ali i zbog ulova radi nenamjernog masovnog i neselektivnog ribolova (tzv. bycatch ribolova). Nažalost, kao i kod mnogih drugih vrsta hrskavičnjača, raža kamenica koja je uzgojena u Aquariumu Pula, još se uvijek ne nalazi niti na jednom od strateških dokumenata vezanih za zaštitu na Jadranu.

S jasnom vizijom da se zaštiti morskih pasa i raža može pristupiti na različite načine, europsko udruženje Zooloških vrtova i akvarija započelo je projekt zaštite morskih pasa i raža putem programa uzgoja ugroženih vrsta u zatočeništvu kroz međusobnu suradnju. Uvođenje tog programa rezutiralo je povećanjem broja jedinki, unaprijeđenjem znanja o uzgoju, kontroliranom razmjenom jedinki između institucija, a samim time i smanjenjem uzimanja jedinki iz prirode. 

Vođeni smjernicama EUAC-a (Europska Organizacija Akvarijskih Kuratora) čiji smo punopravni članovi, Aquarium Pula pridodao je veću pažnju izlegnutim morskim ražama iz oplođenih jaja. Naime, za potpunu ishranu mladih raža Aquarium Pula se danas  ujedno bavi uzgojem raznolikog fito- i zoo-planktona, mikroskopskih organizama neophodnih za rast i razvoj raža koje se istima započinju hraniti kada potroše zalihe žumanjčane vrećice iz vlastitog jajeta. 

Biologija vrste: Raža kamenica, Raja clavata Linnaeus, 1758. 

Relativno velika, dosta česta i široko rasprostranjena vrsta duž istočne obale Jadrana. Preferira boravak na kontinentalnom šelfu, počevši od svega pet metara, pa do gornjeg dijela slaza, sporadično i preko 1000 m. U Jadranskom moru najčešće je susrećemo od 100 do 300 m, premda se može naći od svega 30 do preko 500 m (Županović, 1961; Jardas, 1973). Iako je difuzno raspoređena u čitavom Jadranu, daleko više se može susresti na istočnoj obali, u odnosu na zapadnu i otvoreno more, gdje je gotovo izlovljena. Nerijetko se može naći u kanalima i malim zalivima. Iako se može naći na različitim tipovima dna, najčešće se zadržava na pjeskovitim. Odrasle jedinke u prosjeku rastu oko 80 cm, iako može dostići gotovo 140 cm ukupne dužine i težiti do 18 kg. U Jadranskom moru najčešće susrećemo primjerke od 40 do 50 cm; dok su najveći zabilježeni primjerci tek nešto iznad 100 cm dužine i 75 cm širine, mase do 7 kg (Jardas, 1973; Pallaoro et al., 2005). Posjeduje romboidno tijelo sa zašiljenim vrhovina prsnih peraja i relativno sinusoidnim prednjim rubom. Odnos dužine tijela i širine tjelesne ploče kod jadranskih primjeraka iznosi 3:2, dakle širina tjelesne ploče zauzima do 71%, a njena dužina do 51% jedinke (Čanadjija, 1959). Sa donje strane glave nalazi se pet pari kratkih škržnih otvora. Dorzalno je, bilo adultna ili juvenilna, puna mnogobrojnih trnolikih bodljica; dok adulti posjeduju nekoliko krupnih bodlji sa proširenom bazom. Boja leđa je obično sivkastosmeđa sa mnogobrojnim crnim i bijelim mrljama; dok ponekad može biti i smeđkasto mramorne boje. Ventralno je uglavnom jednolično bijela ili krem boje. 

Raža kamenica je miroljubiva, potpuno bezopasana i relativno troma vrsta. Dan uglavnom provodi sakrivena se u pjeskovitom ili muljevitom sedimentu, dok je noću nešto aktivnija. Relativno je plašljiva, ali može tolerirati neposrednu blizinu ronioca, od kojih uglavnom bježi tek kada je uznemirena. 

Reprodukcija je oviparna. Ženka polaže veliki broj jaja, od 100 do 250, tijekom cijele godine, a nešto češće u proljetnim i zimskim mjesecima. Jaja su, kao i kod ostalih ražovki (ali i oviparnih morskih pasa) napravljena od keratina i razvijaju se u posebnim lupinskim žlijezdanim strukturama. Kapsula je gotovo široka, koliko i dugačka. Veličina se kreće od 50 do 90 mm dužine, sa 40 do 70 mm širine. Proksimalni i distalni rožčići su dosta veliki i međusobno jednaki, a njihova dužina može biti i do trećinu dužine kapsule. Bočni jastučići su relativno duboki u poređenju sa drugim kaspula i dosežu do 10 mm (Gajić & Reeve, 2008). Period inkubacije traje četiri ili pet mjeseci, nakon čega se legu mladi koji mjere 7 do 10 cm. Poznato je da mužjaci u Jadranu spolno sazrijevaju sa 55 do 60 cm dužine i 40 cm širine, a ženke nešto veće sa oko 80 do 85 cm dužine i preko 50 cm širine ploče – što odgovara starosti od oko deset godina. Ženke rastu nešto brže od mužjaka, tako da su uglavnom svi primjerci koji mjere više od 80 cm ukupne dužine tijela ženke (Županović, 1961; Jardas, 1973). Kada promatramo zube, primjećujemo značajan spolni dimorfizam. Mužjaci posjeduju dosta oštre i igličaste zube, za razliku od ženki koje se odlikuju tupim i pločastim zubima koji su najčešće mozaično raspoređeni. Adulti se hrane najčešće pridnenim koštunjačama i beskralješnjacima, od kojih preferiraju dekapodne rakove (kozice i škampi), a nešto rijeđe mnogočetinaše i glavonošce. Juvenilne jedinke hrane se gotovo pa isključivo amfipodima i kozicama.

Raža kamenica ciljano se izlovljava, primarno radi ishrane, u brojnim mjestima duž istočne obale Jadrana, posebice na sjeveru. Najčešće se lovi pridnenim povlačnim alatima (koćom) ili parangalom. Duž Sredozemlja se dosta često slučajno lovi tijekom ciljanog izlova škampa, hobotnica ili pak oslića. Rijeđe se lovi različitim mrežama stajaćicama, gdje se uglavnom pojavljuje tek kao slučajni ulov. Meso je dosta cijenjeno. Sve veće onečišćenje, ali i degradacija i gubitak staništa, svakako dodatno pridonose ugroženosti. Također se smatra se da klimatske promjene utjeću na fluktuacije u populacijama raže kamenice.

Stopa ugroženosti

Obzirom da je trenutni trend populacija u Sredozemlju u opadanju, smatra se gotovo ugroženom vrstom. Globalno se smatra još uvijek najmanje zabrinjavajućom. Populacije u Europi smatraju se stabilnim. Crvena knjiga morskih riba Hrvatske označava je kao gotovo ugroženu vrstu. Kako bi se ostvarila dugoročna zaštita raže kamenice neophodno je raditi na smanjenju neselektivnog ribolova, kao i uvođenju minimalne dozvoljene dužine za izlov, koja ni u kojem slučaju ne bi smjela biti manja od 80 cm. Nadalje, neophodno je uvesti prostorne zabrane ribolova na lokalitetima gdje su poznata mrijestilišta, ali svakako i vremenske zabrane; minimalno 30 dana godišnje, između kolovoza i rujna. Edukacija i podizanje svijesti o značaju ražovki među ribolovcima moglo bi rezultirati puštanjem u vodu živih primjeraka, što bi se svakako pozitivno odrazilo na stanje populacije, no kako je gore već rečeno, obzirom da stanje ipak nije toliko alarmantno, raža kamenica se još uvijek ne nalazi niti na jednom od strateških dokumenata vezanih za zaštitu na Jadranu, pojašnjavaju iz pulskog akvarija. 

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Pulski Centar za oporavak izliječio više od stotinu morskih kornjača

 

Vaš komentar