Foto: Boris Kačan

LASTOVO – Naš najudaljeniji stalno naseljeni otok prvi put se spominje još u IV. stoljeću prije Krista pod imenom Ladesta i Ladeston. Dorani, koji su došli iz Sirakuze nazivaju ga Ladestanos. Rimljani ga nazivaju Augusta Insula tj. Carski otok. U srednjem vijeku pisalo se Augusta, Lagusta i Lagosta. Sredinom X. stoljeća naziva se napokon slavenskim imenom Lastobon.

Puno prije pisanih dokumenata, tragovi čovjeka na Lastovu datiraju u 8500. godinu prije Krista, u Račoj špilji.

Zapisi pak spominju Ilire kao prvi narod na otoku, a Grci su ga doticali na svojem putuJadranom prema sjeveru, a neki autori Lastovo spominju kao dio grčke kolonije Issa sa sjedištem na otoku Visu.

Prvih stoljeća nakon Krista, Rimljani su na Lastovu ostavili najdublji trag, logično, jer su se tamo najdulje zadržali. Njihova su ostavština tzv. “villae rusticae” (lat. seoske vile – poljoprivredna gospodarstva) ili vodocrpilišta poznata kao “lokve”.

Nakon Rimljana, Lastovo je opustjelo. Slaveni na Jadransko more stižu u VII. stoljeću, pa Hrvati tako uz većinu Dalmacije, naseljavaju i Lastovo.

Foto: Boris Kačan

Hrvatski gusari koji su djelovali duž cijele istočnojadranske obale radili su velike probleme Mlečanima, pa je 998. godine mletački dužd Pietro Orseolo II. krenuo u ofanzivu. U obrani otoka poginula je tad velika većina stanovnika, pa tako mletački izvori pišu da je preživjelo samo 36 obitelji od oko 1200 stanovnika koliko je tada živjelo na otoku. Tadašnje naselje je razoreno, pa su stanovnici Lastova odlučili izgraditi grad u unutrašnjosti otoka, kako bi brdom bio odvojen od mora i tako se lakše branio.

Od tad se stanovništvo Lastova posvećuje poljoprivredi, a pomorska tradicija se zanemaruje. Burna je bila lastovska povijest, no navikli na izolaciju od svijeta i kopna, Lastovljani su voljeli svoju autonomiju. 1310. godine Lastovo je dobilo svoj prvi pisani propis – Lastovski statut, a 1486. dobar dio ovlasti dobiva Dubrovačka Republika. Zbog toga i visokih poreza otočani pozivaju Veneciju na okupaciju, što su Mlečani i napravili, ali su ga nakon samo tri godine, 1606. godine morali vratiti Dubrovniku.

Na povijesnu scenu stižu i Turci, a česte nestabilne situacije koriste crnogorski gusari iz Ulcinja. Tada Lastovci uvode vojni rok koji se ukida u 18. stoljeću kad crnogorci mijenjaju zanimanje u legalno i i postaju trgovci.

Ukinuvši Dubrovačku Republiku, otok 1806. okupiraju Francuzi koji u borbi protiv Britanaca grade tvrđavu na brdu Glavica. Sedam godina kasnije Britanci okupiraju otok, da bi dvije godine poslije Lastovo pripalo Austriji.

Promet se do polovice XIX. stoljeća mnogostruko povećao, pa je u međuvremenu potreba za svjetionicima postala tolika nužnost, da se nametnula potreba za postavljanjem čitave mreže svjetionika na istočnoj obali Jadrana.

Foto: Boris Kačan

U velikom stogodišnjem planu ulaganja u istočno-jadransku obalu, Austrija nakon Savudrije i Porera u Istri, gradi treći svjetionik na Jadranu i to upravo na rtu Struga, koji se nalazi na južnoj strani otoka Lastova, pored mjesta i uvale Skrivena Luka.

Tako je i učinjeno, pa taj svjetionik započinje s radom 1839. godine. Svjetlo se nalazi u 20 metara visokoj kuli, na 104 m nadmorske visine, u čijem je podnožju prizemni stambeni objekt

U turbulentnim vremenima dva svjetska rata, razne vojske su prolazile kroz Lastovo, a Talijani su žestoko pretendirali okupaciju i pripadnost Italiji. Lastovo matici zemlji napokon 1943. godine vraćaju Titovi partizani, a talijanski stanovnici su u sljedećem desetljeću otok većinom napustili. Otok tad kao i Vis postaje vojna zona. Strancima je do 1988. godine bio zabranjen dolazak, pa se Lastovci nisu mogli baviti turizmom i depopulacija je bila neminovan proces. Jugoslavenska narodna armija napušta otok 1992. godine, srećom, bez razaranja.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Lastovo danas ima samo 787 stanovnika, ali i prekrasnu prirodu zbog koje je 2006. godine Hrvatski sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode “Lastovsko otočje“ kome je uloga sačuvati prirodnu, kulturnu i biološku raznolikost za generacije koje dolaze.

Jurica Gašpar

Izvori: Plan ukupnog razvoja Općine Lastovo (PUR), Općina Lastovo, Legende svjetla

Foto: Boris Kačan

PROČITAJTE JOŠ:

Otočić Života, a života nigdje

Vaš komentar