VINA DALMACIJE predstavljaju se Švicarskoj

Foto: Julio Frangen

JELSA – Na predstavljanju vina Dalmacije u Švicarskoj od 25.-26.2.  sudjeluju udruga Hvarski vinari i  udruženje Vino Dalmacije uz sufinanciranje TZ Općine Jelsa i Općine Jelsa.

Prezentacije u Švicarskoj organiziraju se povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU u suradnji sa Stalnom misijom Republike Hrvatske pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi i s Veleposlanstvom RH u Bernu (25. i 26.2.). Ne prezentacijama će se uz dalmatinska vina predstaviti i tipična jela otoka Hvara koja će pripremati kuhari  Kristo Barbić i Pavo Kordić (restorani Davor i Moster, Udruga Hvarski ugostitelji) kao i tipični proizvodi poput maslinovog ulja, lavande i sl.  

Dalmacija je pravi riznica bioraznolikosti vinskog svijeta. Putujući od sjevera prema jugu pronalazimo  uvijek nove, drugačije sorte. Na sjeveru Dalmacije, u okolici Zadra i Šibenika uzgaja se crna sorta babić. Iz središnjeg dijela dolazi nam crljenak kaštelanski, poznat i pod srednjovjekovnim imenom tribidrag. Ime tribidrag  danas je priznato na međunarodnoj razini kao prvo ime, najstarije ime ove sorte. 

Najpoznatija i gospodarski najvažnija sorta  je plavac mali, križanac tribidraga i dobričića.

Priča o tribidragu priča je o samoj vinskoj Dalmaciji. Kroz stoljeća vinogradarstvo je  obilježilo živote stanovnika svakog njenog kutka. Tribidrag je nekad bi najvažnije crno vino. Znamenite osobe iz  hrvatskog kulturnog života posjedovale su vinograde baš ove sorte. Među njima možemo istaknuti oca hrvatske književnosti Marka Marulića, kao i hvarske pjesnike iz doba  renesanse, Petra Hektorovića i Hanibala Lucića. Ista ova sorta u Italiji poznata je pod nazivom primitivo, a u Americi kao zinfandel.

 

Najbolja vina od plavca malog dolaze s aridnih tala, sa strmih padina na južnim stranama Brača , Hvara i Pelješca, ponekad i s pjeskovitih tala, a uzgaja se i na obali npr. u Komarni. Širom Dalmacije nazimo i plavinu, još jednu sortu koja je potomak tribidraga. Najcijenjenije bijelo vino Dalmacije je pošip, porijeklom s otoka Korčule, a danas je  toliko rasprostrenjen I u drugim dijelovima Dalmacije. Popularna je i sorta maraština, pripadnica skupine sorata “malvazije Mediterana”. Po bioraznolikosti vinogradarske proizvodnje posebice se ističe otok Hvar, a na prezentacijama ćemo upoznati dvije hvarske sorte, bogdanušu i prč, najvećim dijelom uzgajane u Starogradskom polju, prostoru pod UNESCO-vom zaštitom. Putujući dalje, u okolici Imotskog i Vrgorca nalazimo  izvorne sorte zlataricu i trnjak. 

Ovo je samo dio ampelografskog bogatstva koje ima Dalmacija.   

– Ovim prezentacijama želimo pokazati bogatstvo sorti koje ima Hrvatska: okupili smo 12 dalmatinskih vinarija, a     kušat će se čak 10 dalmatinskih sorti. Turneju smo osmislili u suradnji s TZ Općine Jelsa kako bismo zajedno prezentirali okruženje u kojem naša vina nastaju  jer priča o vinu nije samo okus i miris vina, već i niz kulturno- antropoloških elemenata. Kao primjer pokazat ćemo ono što nudi otok Hvar, kroz UNESCO-vu baštinu, proizvode s otoka, poput lavande, maslinovog ulja, tipičnih kolača pa i čokolada koje su zarobile okuse Dalmacije i Mediterana. A naravno sve uz zvuke klapske pjesme, jer sve je to dio života naših težaka” – objasnila je  Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr, predsjednica udruge Hvarski vinari.

– Na događanjima koja se odvijaju na prestižnim lokacijama sudjelovat će uzvanici iz diplomatskog kruga, distributeri, turoperatori, ljubitelji vina.  Očekujemo da će prezentacije vina potaknuti zanimanje za našu zemlju, pogotovo za naš otok koji ima odličnu enogastro ponudu, ali i bogatu povijest, prirodne ljepote.  Posljednjih godina interes turista sve više se okreće prema biciklizmu, proučavanju kulturnih znamenitosti i baštini. Posebno možemo istaknuti baštinu koja je pod zaštitom UNESCO-a, a  turistička sezona posljednjih godina se značajno produžila jer više nismo orijentirani samo na “more i sunce.” – istaknula je Marija Marjan, direktorica TZ općine Jelsa.

I.B.

Vaš komentar