FENOMEN KRŠA Sedra

Sedra, tufa, travertin, bigar ili vapneni mačak naziv je za kalcijev karbonat (vapnenac) koji se u tekućicama taloži iz vode na različite vrste podloga. Sedra je temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“: postanak i razvitak sedrenih barijera oblikovao je današnji izgled riječnog korita i obilježja živoga svijeta Krke. Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskoga krša, ali rijetko gradi slapove poput onih na Krki.

Nastajanje sedre, osedravanje, stalan je i dinamičan proces međusobnog djelovanja fizikalno-kemijskih činitelja i živih organizama u vodi. Znanje o tome procesu raslo je postupno: najprije je postanak sedre objašnjavan radom živih organizama, zatim radom neživih tvari i fizikalno-kemijskih procesa, potom, na kraju, djelovanjem neživa i živa svijeta, biljnih i životinjskih zajednica.

Sedra se može taložiti samo u vodama u kojima ima dovoljno otopljena kalcijeva hidrogenkarbonata. Dok se procjeđuje kroz površinski sloj zemlje, voda reagira s ugljikovim dioksidom. Takva je voda blago kisela pa otapa vapnenac i tako se obogaćuje kalcijevim hidrogenkarbonatom.

Teren kroz koji protječe Krka izgrađen je od vapnenačkih stijena i stijena povezanim s njima, koje se jednim imenom zovu karbonatne stijene. Te se stijene lako otapaju a tvore zanimljive oblike na površini i u podzemlju. Riječna voda, u kojoj ima mnogo ugljikova dioksida, otapa vapnenačke stijene obogaćujući se kalcijevim hidrogenkarbonatom. Na mjestima rasprskavanja vode dolazi do poremećaja kemijske ravnoteže, te iz kalcijeva hidrogenkarbonata nastaje znatno manje topljiv kalcijev karbonat ili kalcit (CaCOɜ), koji se izlučuje i taloži u obliku sitnih kristala.

Da bi došlo do taloženja sedre (vapnenca), nije dovoljan samo kalcijev karbonat otopljen u vodi. Važni su još i neki drugi uvjeti: temperatura, osobito u ljetnom (vegetacijskom) razdoblju, zatim prozračnost vode, rasprskavanje vodenih čestica, pH vrijednost vode, brzina vodenoga toka i sama podloga tekućice. Treba također znati kada prestaje razarajuća (erozivna) snaga, a kada počinje taložna (akumulacijska ili sedimentacijska) moć vodenoga toka.

Istraživanjem izotopnih karakteristika istaloženog CaCOɜ i određivanjem utjecaja hidrodinamike na prijenos ugljika i taloženje CaCOɜ, utvrđeni su uvjeti koji kontroliraju formiranje sedrenih barijera rijeke Krke. Izračunom indeksa zasićenosti kalcitom, aragonitom i dolomitom, utvrđeno je da je rijeka Krka uglavnom prezasićena kalcitom tijekom cijele godine. S druge strane, za visokog vodostaja dolazi do intenzivnog taloženja kalcita, što rezultira nezasićenošću vode kalcitom. Do kemijskog taloženja kalcita dolazi zbog procesa otplinjavanja u vodi koja prska što rezultira nastajanjem kaskada i slapova. Veoma važnu ulogu pri tomu imaju tzv. sedrotvorni organizmi (alge i mahovine), koji imaju sposobnost zadržavanja istaloženog kalcijevog karbonata i stvaranja sedrenih naslaga.

Sponzorirani sadržaj

PROČITAJTE JOŠ:

FENOMEN KRŠA Reljef