Predstavljen projekt „Ranjivost obalnog pojasa Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora“

Foto: Youtube/Screenshot

RIJEKA – U Javnoj ustanovi Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije predstavljen je projekt „Analiza ranjivosti obalnog pojasa Primorsko-goranske županije zbog podizanja razine mora“. Cilj projekta je znanstveno-stručno utemeljena analiza ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije, u odnosu na očekivane klimatske promjene i rast morske razine, tako da se odredi stupanj ugroženosti priobalnih građevinskih područja (postojećih i planiranih) te prirodnih obala.

Ovisno o stupnju ugroženosti, definirat će se smjernice i kriteriji za buduće planiranje priobalnog prostora županije. Nositelj izrade je Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, a partner u izradi je Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Prezentacija je organizirana kako bi se s projektom upoznali predstavnici jedinica lokalne samouprave te županijskih lučkih uprava, čije je sudjelovanje nužno u provođenju ovakvih vrsta istraživanja.

Duljina obale Primorsko-goranske županije je 1.072 km

Ravnatelj Zavoda Adam Butigan je istaknuo kako svjedočimo sve učestalijim i nepredvidljivim vremenskim neprilikama prouzročenim klimatskim promjenama.

– Porast razine mora vjerojatno je najnepovoljniji učinak klimatskih promjena na hrvatskoj obali. To će imati značajne posljedice na obalama Primorsko-goranske županije čija je ukupna duljina 1.072 km – Naglasio je kako porast razine mora predstavlja dugotrajni proces, što nam otvara mogućnost da pravovremeno pristupimo ovakvim analizama i prilagodbama u postupku planiranja prostora.

Najugroženije su niske zone obalnih naselja

Voditelj projekta doc.dr.sc. Igor Ružić (Građevinski fakultet Rijeka) objasnio je kako se očekivane štetne posljedice porasta razine mora najviše očituju kroz plavljenje dijelova naselja smještenih na najnižim područjima, oštećenja obalne infrastrukture, zaslanjenja krških vodonosnika, pojačane erozije obala i slično.

– Najugroženije će biti niske zone obalnih naselja i gradova kao što su Rijeka, Crikvenica, Mali i Veli Lošinj, Cres i Rab. Te posljedice su već sad vidljive, zbog pojave sve češćih ekstremnih plima – rekao je Ružić.

Prisutni predstavnici jedinica lokalne samouprave i županijskih lučkih uprava istaknuli su učestalost olujnih nevremena i materijalnu štetu koja nastaje na lučkoj infrastrukturi, u koju se ulažu znatna financijska sredstva. Nadaju se da će ovaj projekt pridonijeti učinkovitijem upravljanju obalnim pojasom te su iskazali spremnost na zajedničku suradnju tijekom provođenja istraživanja.

I.B.

Vaš komentar