DIVLJE ŠPAROGE Zdrava i ukusna delicija u kojoj su uživali i rimski carevi

Foto: Marijan Zujić

Sezona branja šparoga je upravo započela. Ovisno o vremenu i temperaturi, jestivi izdanci rastu između ožujka i svibnja. Najbolje je u berbu ići dan do dva prije vikenda, ako mislite nešto ubrati. Ukusna i nutritivno bogata namirnica, osim što je zdrava, sadrži svega 43 kalorije na 100 g, zbog čega je dobra za reguliranje tjelesne težine, smatra se iznimno cijenjenom gurmanskom delikatesom u kulinarstvu.

Marijan Zujić

Oštrolisna ili divlja šparoga. je vazdazelena samonikla biljka, jedna od najstarijih samoniklih kultura na Sredozemlju, cijenjena je kao delicija već više od 2000 godina. Raste na visinama do 1200 m, u sklopu makije, a voli poluzasjenjena i vlažna mjesta uz šumske putove, stare suhozide, u kršu, na rubovima šume te u poljima. Jako dobro im odgovaraju opožarena i raskrčena područja. Šparoge su zbog svoga specifičnog okusa i ljekovitih svojstava cijenjene još od razdoblja starog Rima. Za razliku od vrtnih, dakle uzgojenih, divlje su izgledom tanje te okusom puno intenzivnije. Divlje šparoge imaju vrlo jak, intenzivan, gorak okus tako ima pojedinaca kojima one neće odgovarati. Šparoga je izuzetno zdrava, sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, cink, magnezij i selen. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama, jer je biljka šparoge bogata tim sastojkom. Asparagin, vanilin i spargaurin ubrzavaju oporavak nakon bolesti, dobro djeluju na rad jetre i žuči, a imaju i diuretičko djelovanje te potiču čišćenje organizma.

Također su izvor blagotvornih fitonutrijenata za zdravlje, poput beta-karotena, luteina i zeaksantina koji mogu djelovati kao snažni antioksidansi i štititi stanice od oksidativnih oštećenja koja nastaju zbog djelovanja slobodnih radikala. Mogu se jesti sirove, kratko prokuhane (oko 5 min) u slanoj vodi ili frigane na tavi s jajima. Treba otkinuti i odstraniti donji, čvrsti drvenasti dio. Šparoga će se prelomiti na dijelu gdje postaju tvrđe.

Priprema

Mladi izdanci divlje šparoge smatraju se gurmanskom hranom, a pripremaju se svježe ili kratko termički obrađene dok ne omekšaju, najčešće kao dodatak salatama, rižotima i tjestenini, uz kajganu ili kao prilog mesnim i ribljim jelima. Količina šparoga po osobi iznosi oko 100 gr, što ovisi o berbi, nekada manje a ponekad više.

Šparoge operite, odvojite mekani dio stabljike s vrhovima pa ih izlomite na kraće komade. Na maslinovu ulju kratko popržite sitno nasjeckani luk, dodajte pripremljene šparoge, posolite, popaprite i pirjajte dok šparoge ne omekšaju (ne dulje od 5 minuta), zatim dodajte razmućena jaja, malo promiješajte i kratko frigajte dok jaja ne budu gotova.

Stari dalmatinski recept, šparogama se odvoji drvenasti dio, vrhovi se kratko obare u slanoj kipućoj vodi. Procijeđenim šparogama dodaju se tvrdo kuhana jaja, začini se domaćim maslinovim uljem.

Servirajte toplo uz ohlađeno vino. Šparoga je delicija za koju ne treba žaliti novac a oni koji komentiraju da su preskupe, neka se sami okušaju u berbi.

Berači, pogotovo kada je šparoga u prirodi manje, znaju nadopuniti ubrane šparoge s izdancima još jedne samonikle biljke, a to je KUKA (lat. Dioscorea communis) koju još zovemo bljušt. Prehrambenom vrijednošću niti ukusom ne može se usporediti sa šparogama, ali se s njima dobro slaže. Jestivi su samo mladi izdanci na vrhovima, nešto duži od pedlja, koji mogu narasti preko tri metra u visinu.

Marijan Zujić

Vaš komentar