IZNIMNO OTKRIĆE Otkrivena najstarija karta s detaljnim prikazom dijela Hrvatske

Foto: UNIZD

ZADAR – U znanstvenom časopisu Geoadria koji objavljuju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru, objavljen je članak o najstarijoj poznatoj karti s detaljnim prikazom nekog dijela Hrvatske.

Izradio ju je nepoznati autor početkom 16. st., a prikazuje obalni dio Dalmacije od Vodica do Omiša te područje Dalmatinske zagore i dijela zapadne Bosne. O toj je rukopisnoj karti, koja se čuva u Archivio di Stato di Venezia do sada ponešto znala samo nekolicina znanstvenika u Hrvatskoj, a sada je zahvaljujući autorima članka – Kristijanu Juranu i Josipu Faričiću sa Sveučilišta u Zadru te Karin-edis Barzman sa Sveučilišta Binghamton (SAD), detaljno obrađena i predstavljena akademskoj i ostaloj zainteresiranoj zajednici.

Dalmacija je tijekom kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka bila poprište sraza triju europskih imperija: Mletačke Republike, Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva i Osmanskoga Carstva. Nakon što je u prvoj polovici 15. stoljeća Venecija utvrdila svoju vlast u priobalnom i otočnom dijelu Dalmacije (bez dubrovačke regije), prepoznala je potrebu sustavnoga upravljanja raspršenim prostornim resursima. Vijeća desetorice tako 1460. godine gradskim i pokrajinskim upravama povjerava brigu o kartografskom dokumentiranju mletačkih teritorija na kopnu (terraferma) i u prekomorskim područjima (stato da mar), uključujući mletačku Dalmaciju.

Karte su morale biti crtane rukom i uključivati kvantitativne podatke (veličinu lokacija/mjesta, udaljenosti između njih itd.). Tako uspostavljena zbirka karata začetak je informacijske tehnologije koju danas uzimamo zdravo za gotovo, podrazumijevajući pod time brzu dostavu kvantitativnih geoprostornih podataka putem vizualizacije, korištenjem modernih prijenosnih uređaja. Na početku se koristio pergament (najranije očuvane karte koje prikazuju priobalna područja bile su izrađene na životinjskoj koži), a uskoro je dana prednost papiru, vjerojatno zbog niže nabavne vrijednosti i mogućnosti standardizacije veličine.

Na karti je prikazan dio sjeverne i najveći dio srednje Dalmacije, s time da je u žarištu autora odnosno naručitelja karte bilo šibensko-kninsko područje, dok je znatno oskudnije geografskim sadržajem popunjeno preostalo prikazano područje. Isto tako, nisu prikazani otoci osim onih koji se nalaze u neposrednoj blizini kopna.

Karta je nastala neposredno nakon Drugoga mletačko-osmanskog rata (1499. – 1503.), kao rezultat terenskih opažanja koja su inicirale mletačke vlasti u svrhu kartiranja vojne i gospodarske infrastrukture te potencijalnih vojnih poprišta u zaleđu dalmatinskih gradova.

Imala je dominantno vojno-stratešku namjenu, što je implicirano u njezinu sadržaju, s prevladavajućim prikazima utvrda, utočišta, prometnica i riječnih prijelaza.

Cijeli članak s prikazom karte dostupan je na portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa Hrčak – priopćili su sa Zadarskog  Sveučilišta.

D.G.

Vaš komentar